FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: MANJI HRVATSKI IZVOZ I UVOZ

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Hrvatski je izvoz u prvih deset ovogodišnjih mjeseci dosegnuo vrijednost od 3,55 milijardi američkih dolara, što je za 8,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, po podacima Državnoga zavoda za statistiku, uvoz je iznosio 6,16 milijardi dolara ili jedan posto manje.
ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Hrvatski je izvoz u prvih deset ovogodišnjih mjeseci dosegnuo vrijednost od 3,55 milijardi američkih dolara, što je za 8,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, po podacima Državnoga zavoda za statistiku, uvoz je iznosio 6,16 milijardi dolara ili jedan posto manje. #L# Promatrano po ekonomskoj namjeni proizvoda, vrijednost izvezenih proizvoda za reprodukciju iznosila je 1,83 milijarde dolara, tj. 9,8 posto manje, proizvoda za široku potrošnju 1,26 milijardi dolara, 7,6 posto manje, te proizvoda za investicije 456 milijuna dolara ili tri posto manje. Uvoz proizvoda za reprodukciju dosegnuo je 3,3 milijarde dolara, što je za 4,5 posto manje, proizvoda za široku potrošnju 1,71 milijardu dolara, tj. 0,3 posto više, a proizvoda za investicije 1,14 milijardi dolara ili 8,1 posto više nego u desetomjesečnom razdoblju prošle godine. Najveći hrvatski izvoznici u promatranom su razdoblju bili industrija i rudarstvo sa izvozom vrijednim 3,44 milijarde dolara, ipak, 8,5 posto manjim nego lani. Istodobno, proizvodnja električnih strojeva i aparata zabilježila je porast vrijednosti izvoza za 10,5 posto na 269 milijuna dolara, a proizvodnja prehrambenih proizvoda za 6,3 posto na 281 milijun dolara. Drvna je industrija vrijednost izvoza u promatranom razdoblju smanjila za 28,3 posto na 115 milijuna dolara, proizvodnja kožne obuće i galanterije za 11,2 posto na 190 milijuna dolara, a brodogradnja za 10,6 posto na 229 milijuna dolara. Industrija i rudarstvo bili su i najveći uvoznici sa 5,58 milijardi dolara ili 0,6 posto većim uvozom. Najveće poraste vrijednosti uvoza zabilježile su kemijska industrija i to za 9,3 posto na 537 milijuna dolara te strojogradnja s 590 milijuna dolara, tj. 9,2 posto većim uvozom. Hrvatski izvoz u zemlje Europske unije (EU) u tom se razdoblju smanjio za 16,3 posto, na razinu od 1,87 milijardi dolara, dok je iz tih zemalja na domaće tržište uvezeno roba u vrijednosti od 3,64 milijarde dolara, tj. za 5,7 posto manje. Najznačajniji europski trgovinski partneri i dalje su Italija i Njemačka. Pritom je u izvoz u Italiju zabilježio razinu od 773 milijuna dolara, što je 13,5 posto manje, a talijanskih je proizvoda uvezeno za 1,1 milijardu dolara, tj. 4,5 posto manje. Na njemačko je tržište izvezeno domaćih proizvoda u iznosu od 682 milijuna dolara ili za 19,3 posto manje, dok je uvoz iz te zemlje dosegnuo 1,25 milijardi dolara ili 1,1 posto više. Od zemalja bivše Jugoslavije, najveća je robna razmjena ostvarena sa Slovenijom, pri čemu je izvoz iznosio 483 milijuna dolara - 5,4 posto manje, a uvoz 642 milijuna dolara, odnosno 3,6 posto manje. Slijedi Bosna i Hercegovina, gdje je izvezeno hrvatskih roba u vrijednosti od 429 milijuna dolara ili 37,6 posto više, a uvezeno roba za 47 milijuna dolara, tj. za 532,5 posto više. U Makedoniju je hrvatski izvoz dosegnuo 50 milijuna dolara ili 15,9 posto manje, a uvoz iz te zemlje 27 milijuna dolara, 14,4 posto manje. (Hina) kt/dš sab 261244 MET nov 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙