STUBIČKE TOPLICE, 13. prosinca (Hina) - U organizaciji Ministarstva prosvjete i športa, danas je u Stubičkim Toplicama počelo dvodnevno savjetovanje "Hrvatske manjinske škole u susjednim zemljama". U radu sudjeluju ravnatelji i
prosvjetni djelatnici hrvatskih manjinskih škola i vrtića iz Mađarske, Austrije, Vojvodine, Slovenije i Rumunjske, predstavnici hrvatske Vlade, Sabora, Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva vanjskih poslova. Tijekom savjetovanja bit će riječi o školovanju djece u hrvatskim manjinskim školama, usavršavanju prosvjetnih djelatnika, zastupljenosti hrvatskog jezika, te o tipovima škola u kojima se uči hrvatski jezik.
STUBIČKE TOPLICE, 13. prosinca (Hina) - U organizaciji Ministarstva
prosvjete i športa, danas je u Stubičkim Toplicama počelo dvodnevno
savjetovanje "Hrvatske manjinske škole u susjednim zemljama". U radu
sudjeluju ravnatelji i prosvjetni djelatnici hrvatskih manjinskih
škola i vrtića iz Mađarske, Austrije, Vojvodine, Slovenije i
Rumunjske, predstavnici hrvatske Vlade, Sabora, Ministarstva prosvjete
i športa i Ministarstva vanjskih poslova. Tijekom savjetovanja bit će
riječi o školovanju djece u hrvatskim manjinskim školama, usavršavanju
prosvjetnih djelatnika, zastupljenosti hrvatskog jezika, te o tipovima
škola u kojima se uči hrvatski jezik. #L#
Otvarajući savjetovanje, načelnica Odjela za obrazovanje u inozemstvu
i međunarodnu prosvjetnu suradnju Ministarstva prosvjete i športa
Vlasta Sabljak naglasila je da je cilj seminara, koji je organiziran
prvi put, unaprijediti hrvatsko manjinsko školstvo. Savjetnica za
hrvatsku manjinu i iseljeništvo pri tom ministarstva mr. Mira Topić
drži da bi savjetovanje trebalo definirati opću problematiku
manjinskih škola te upozoriti na to kako Ministarstvo prosvjete i
športa može pomoći.
Koncepcija odgoja i obrazovanja Hrvata u Mađarskoj tema je kojom je
radni dio skupa otvorio predsjednik Odbora za odgoj i obrazovanje
Zemaljske samouprave Hrvata Mađarske (ZSHM) Stipan Blažetin. On je
pozdravio mađarski Zakon o zbrinjavanju manjina, kojim je i hrvatska
manjina dobila mogućnost stvaranja kulturne autonomije, te je istaknuo
neke dijelove programa i sustava obrazovanja za hrvatsku manjinu. S
tim je u vezi izdvojio pitanje satnice hrvatskog jezika i
književnosti, naglašavajući da je minimum koji Zemaljska samouprava
traži 20 posto, ili pet sati na tjedan učenja hrvatskog jezika i
književnosti. Hrvatska može pomoći, rekao je Blažetin, u definiranju i
prilagođavanju sadržaja i postotka učenja povijesti, zemljopisa te u
drugim sličnim pitanjima. Kao glavni problem manjinskih škola u
Mađarskoj istaknuo je slab protok informacija između njih i matice
zemlje, posebice onih vezanih uz događaje u školstvu, kulturi i
izdavaštvu.
O suradnji dvaju ministarstava govorio je predstavnik mađarskog
Ministarstva prosvjete Horvat Čaba. Djelatnica Zamaljskoga zavoda za
usluge u javnom obrazovanju profesorica Magdolna Šibalin Kuehnne
osvrnula se na mađarski nacionalni nastavni program i okvirni nastavni
program za hrvatske škole u Mađarskoj, a ravnatelj Hrvatske osnovne
škole i gimnazije "Miroslav Krleža" u Pečuhu Gabor Đervari govorio je
o dvojezičnosti u hrvatskim školama u Mađarskoj.
Kako je najavljeno, sutra će biti riječi o mogućnostima učenja
hrvatskog jezika u zemljama bivše Jugoslavije te o manjinskom školstvu
u Rumunjskoj, Austriji i Sloveniji.
(Hina) mb gk
132138 MET dec 96