USKORO DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD OSNOVNOG ŠKOLSTVA

ZAGREB, 19. studenoga (Hina - Mateja Burgund) - Nacrt Državnog pedagoškog standarda (DPS) osnovnog školstva Republike Hrvatske, koji je nedavno izradila Komisija za izradu nacrta prijedloga DPS-a, po prvi puta na jednom mjestu određuje uvjete i mjerila za ostvarivanja nastavnog plana i programa osnovnog školovanja. Dugoočekivani državni pedagoški standard, čiju izradu propisuje Zakon o osnovnom školstvu iz 1990. godine, odredit će nastavne uvjete u osnovnim školama. Nakon što svoje prijedloge i primjedbe daju i učitelji i hrvatska javnost, Komisija će konačni prijedlog nacrta uputiti hrvatskoj Vladi a potom na raspravu hrvatskom Saboru. #L# Komisija koju je imenovala ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokiću, a u kojoj su četiri člana tog ministarstva i predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU), na izradi Nacrta DPS-a je radila od kraja kolovoza do početka studenog. Osnovno mu je obilježje utemeljenost na iskustvima, znanstvenim spoznajama i materijalnim mogućnostima RH. Treba reći i da bi se ostvarivanje Standarda trebalo utvrditi u državnom proračunu za svaku proračunsku godinu. "Prijedlog standarda je, prema mojim saznanjima, do sada dosta pozitivno prihvaćen u školama", kaže pomoćnica ministrice prosvjete i športa Božica Šimleša, dodajući da se primjedbe i prijedlozi očekuju do 1. prosinca ove godine. Taj će standard, ističe Šimleša, odrediti minimum potreba i interesa hrvatskog društva za postizanjem zadovoljavajuće razine uređenosti osnovnih škola. Standard bi se mogao početi primjenjivati već od iduće školske godine, ocjenjuje Šimleša dodajući da bi on zaživio postupno, kroz period od idućih pet godina. Predsjednik SHU Dalimir Kuba donošenje standarda drži kvalitativnim pomakom za osnovno školstvo, zalažući se ujedno za njegovo prihvaćanje u predstavljenoj verziji. Prvi je pomak, kaže Kuba, to što je Sindikat priznat kao socijalni partner. Uz to zaposlenici su dobili priliku da raspravljaju o uvjetima svog rada a pomak je i to što se poštuju odredbe zakona. S tim u vezi Kuba dodaje da je DPS trebao biti donesen odmah nakon donošenja Zakona o osnovnom školstvu, točnije, 1991. godine, tri mjeseca nakon njegova donošenja. U Nacrtu se određuju mjerila za broj razrednih odjela te broj učenika u odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi. Broj se učitelja utvrđuje na temelju neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima a u taj rad ulaze redovita, izborna, dopunska, dodatna, izvannastvane aktvinosti i sat razrednika. Broj učitelja razredne nastave utvrđuje se sukladno broju razrednih odjela od I. do IV. razreda. U predmetnoj se nastavi utvrđuje temeljem norme neposrednog rada koja u ovom tekst, naglašava SHU, nije navedena. Broj se stručnih suradnika utvrđuje na temelju broja učenika, a škola, u pravilu, ima jednog stručnog suradnika koji je po struci pedagog ili psiholog. U dijelu o "Učeničkom standardu", uz ostalo, stoji da se u državnom proračunu svake godine osiguravaju sredstva za nabavu udžbenika. U "Nastavnom planu" se navodi da su učenici od I. do IV. razreda ukupno opterećeni neposrednim odgojno-obrazovnim radom 25 sati, a učenici od V. do VIII. do 30 sati tjedno. Uređuju se i pitanja stručnog usavršavanja te materijalne i financijske uvjete rada - prostor i opremu u osnovnim školama te plaće i druga primanja. Plaće i ostale naknade zaposlenika u osnovnom školstvu osiguravaju se u visini utvrđenoj zakonom i kolektivnim ugovorom. Plaće se u prosjeku povećavaju od pet do 30 posto za rad u 'nestandardnim uvjetima', kao što je primjerice rad u kombiniranim razrednim odjelima ili u malim otočnim, planinskim i teško pristupačnim školama. Povećava se, uz ostale, i za ravnatelje škola i za rad u dvije ili više škola, a opet ovisno o broju učenika i drugim propisanim uvjetima. Velik dio Nacrta posvećen je "Posebnim potrebama u osnovnom školstvu" unutar kojih su istaknuta mjerila za utvrđivanje malih otočnih i planinskih škola te škola u teško pristupačnim područjima. Osiguravaju se i uvjeti za praćenje i poticanje darovitih učenika, dio je posvećen učenicima s teškoćama u razvoju, djeci u umjetničkim programima te školovanju djece pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Posebnosti školovanja te djece obuhvaćaju najmanje četiri sata tjedno učenja hrvatskog jezika u školama s nastavom na jezicima manjina te njegovanje jezika i kulture manjine u školama s hrvatskim nastavnim jezikom (pet sati tjedno). Posebnosti obuhvaćaju i učenje jezika društvene okoline, izradu i tiskanje udžbenik i drugih materijala u maloj nakladi, nabavu udžbenika i drugog materijala iz država matičnog naroda, tiskanje dvojezičnih obrazaca te naobrazbu i usvršavanje učitelja za izvođenje nastave na jezicima manjina u RH i zamljama matičnih naroda. (Hina) mb ds 191103 MET nov 96