ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - "Čim je minula neposredna ratna opasnost, Hrvatska se počela politički raslojavati. Možda je taj proces bio i brži nego što se moglo pretpostaviti, s obzirom da proces reintegracije hrvatskog Podunavlja,
koji je i ključ dugoročnije državne stabilnosti, još nije okončan. Zato smo svjedoci toga da žestoka međustranačka sukobljavanja, a i neka sindikalna i medijska 'događanja naroda', u dijelu političke javnosti izazivaju velike sumnje i tjeskobe. Nedvojbeno je, međutim, da se nacionalna homogenizacija ne može vratiti 'dekretom', niti proklamiranjem zajedničkih ciljeva. Stanje duha koje je u razdoblju najžešće srpske agresije simbolizirala Vlada demokratskog jedinstva ostaje nepovratnim dijelom povijesti. Treba to tako i prihvatiti, budući da je to i realna cijena, valjda i vrlina, modernog parlamentrizma i pluralizma", ocjenjuje Željko Krušelj u komentaru u sutrašnjem Večernjem listu.
ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - "Čim je minula neposredna ratna opasnost,
Hrvatska se počela politički raslojavati. Možda je taj proces bio i
brži nego što se moglo pretpostaviti, s obzirom da proces
reintegracije hrvatskog Podunavlja, koji je i ključ dugoročnije
državne stabilnosti, još nije okončan. Zato smo svjedoci toga da
žestoka međustranačka sukobljavanja, a i neka sindikalna i medijska
'događanja naroda', u dijelu političke javnosti izazivaju velike
sumnje i tjeskobe. Nedvojbeno je, međutim, da se nacionalna
homogenizacija ne može vratiti 'dekretom', niti proklamiranjem
zajedničkih ciljeva. Stanje duha koje je u razdoblju najžešće srpske
agresije simbolizirala Vlada demokratskog jedinstva ostaje nepovratnim
dijelom povijesti. Treba to tako i prihvatiti, budući da je to i
realna cijena, valjda i vrlina, modernog parlamentrizma i pluralizma",
ocjenjuje Željko Krušelj u komentaru u sutrašnjem Večernjem listu. #L#
U tom kontesktu upozorava i na izjave akademika Dalibora Brozovića
koji je na "tu kontradiktornost, nerijetko i infantilnost, političkih
interesa", upozorio u jednoj televizijskoj emisiji. "Suočen s nekim
paničnim komentarima unutarhrvatske nesloge oko aktualnih političkih i
socijalnih problema, Brozović je odgovorio da bi veću zabrinutost
trebalo izazvati nekakvo umjetno stvoreno suglasje, a pogotovo
šutnja", navodi Krušelj i komentira: "Bilo bi to, naime, znak da
hrvatska javnost osjeća izvjesni strah i nelagodu, na čemu se sigurno
ne mogu graditi istinske demokratske vrijednosti. Normalnije je,
stoga, 'pregrmiti' uobičajenu buku i viku, koliko god tu bilo i
nesuvislih ideja, nego se zavaravati da svi mislimo istom glavom,
možda i - trbuhom. U sudaru političkih interesa pobijedit će onaj koji
ima najveću potporu biračkog tijela, eliminirajući sve ono što odudara
od njegovih temeljnih interesa. Ima li išta logičnije i jednostavnije
od toga?"
Navodeći u nastavku neke od primjera gdje je nakon homogenizacije
stranaka oko strateških interesa u vrijeme rata, uslijedilo oštro
stranačko sučeljavanje u mirnodopskim uvjetima (Engleska nakon Drugog
svjetskog rata te sve susjedne zemlje u sadašnjem trenutku), Krušelj
na kraju piše: "Novim se trendovima polako prilagođava i vladajuća
stranka u Hrvatskoj. Ona se ne odriče olako sadašnjeg biračkog tijela,
ali ne želi postati ni monolitna stranka, koja bi silom brisala
razlike u mišljenjima svoga heterogenog članstva. Bitnije je, kako je
to u subotu rečeno na Glavnome odboru, provoditi politiku koja dobije
potporu vodstva".
(Hina) dp mć
082259 MET dec 96