ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - U povodu predstojećeg savjetovanja ekonomista, Deana Knežević je razgovarala s prof. dr. Vladimirom Veselicom koji iznosi svoje viđenje gospodarske situacije u Hrvatskoj.
ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - U povodu predstojećeg savjetovanja
ekonomista, Deana Knežević je razgovarala s prof. dr. Vladimirom
Veselicom koji iznosi svoje viđenje gospodarske situacije u Hrvatskoj.
#L#
Ocijenivši kako je u Hrvatskoj potaknuto neprimjereno raslojavanje
društva u kojem se stvara tanki sloj bogatih uz razaranje srednjeg
sloja, što je dovelo do averzije prema proizvodnom sektoru jer on ne
omogućava lako stjecanje bogatstva, pa uzor postaju skorojevići, dr.
Veselica upozorava na problem tamne ekonomije i kaže:
"Tamna ekonomija je pojam koji obuhvaća teže oblike kršenja zakona kao
što su krađa, šverc, kriminal, narkomafija... Tržište razvijenih
zemalja je transparentno, ali i kontrolirano, i to je ono što se kod
nas često puta ne razumije. Tržište je civilizacijska stečevina, ono
nema nadomjestka. I tržište, i poduzeća, i poduzetništvo mi
prihvaćamo, ali na jedan deklarativan način. U stvarnosti ti instituti
ne funkcioniraju kako treba, a postoje i zapreke koje treba ukloniti.
Ono što bi trebalo učiniti jest ubrzati restrukturiranje svih
gospodarskih jedinica i smanjiti javni sektor. Normalno je da uz
privatno postoji i državno vlasništvo, ali ono ne smije biti
dominantno. Institucionalno su neke stvari dobro postavljene, od
Zakona o trgovačkim društvima, do Zakona o porezu na dodanu
vrijednost, zakon o stečaju i ovrsi. To su pomaci koji nas
institucionalno približavaju razvijenoj Europi.
Jasno da nigdje nema perfekcionizma, ali to nije izlika da bismo bili
ravnodušni prema tamnoj ekonomiji. Upravo je tamna ekonomija izvor
spektakularnih zarada. U Njemačkoj se 95 posto građana izjašnjava u
prilog urednom prijavljivanju poreznih obveza. Znači, nemaju ambicije
varati državu jer ju doživljavaju kao svoju državu i svjesni su toga
da se neke zajedničke funkcije moraju zajednički financirati. U
ekonomijama blagostanja ne postoji averzija prema državi jer ona
transferira novac da bi očuvala socijalnu stabilnost. Država se
doživljava u prvom redu u tom smislu, a ne u smislu represije.
Teza koju ću iznijeti na ovom savjetovanju jest da je promašaj svih
revolucionarnih procesa, a i ove procese u Hrvatskoj uvjetno se može
nazvati revolucijom, što su kao dominantan kriterij uveli - kriterij
vladavine. Kriterij vlasti ili vladavine ima prevagu nad manje
istaknutim kriterijem progresa i razvoja. U modelu pluralne
demokracije upravo je obratno: vladavinski kriterij slabi, ljudi su
sve obrazovaniji i slobodniji, te se okreću razvoju i progresu. I
Hrvatsku može spasiti samo okretanje razvoju i progresu", ističe dr.
Veselica.
(Hina) dp mć
190048 MET nov 96