ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Sinagoga je za Židove Kuća Sastajanja, Kuća Molitve i Kuća Učenja, a te su tri njezine osnovne namjene potrebne za opstanak svake židovske zajednice. Također, sinagoga je već dvije tisuće godina
tradicionalno središte u kojem Židovi djeluju u tri smjera istodobno - prema Bogu, prema drugim ljudima i prema vlastitoj duši. Gdje god se u svijetu skupila zajednica Židova, njima je sinagoga bila potrebna, a koje god je društvo pomoglo Židovima u pribavljanju takvoga mjesta, i samo je time bilo unaprijeđeno, istaknuo je rabin Walter Rothschild, otvarajući danas u zagrebačkom Muzeju Mimari izložbu "Zagrebačka sinagoga - reliquiae reliquiarum". Izložba je, istodobno, i središnja svečanost proslave obilježavanja 190 godina osnutka Židovske općine Zagreb što je jučer počela u zagrebačkoj Židovskoj općini.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Sinagoga je za Židove Kuća Sastajanja,
Kuća Molitve i Kuća Učenja, a te su tri njezine osnovne namjene
potrebne za opstanak svake židovske zajednice. Također, sinagoga je
već dvije tisuće godina tradicionalno središte u kojem Židovi djeluju
u tri smjera istodobno - prema Bogu, prema drugim ljudima i prema
vlastitoj duši. Gdje god se u svijetu skupila zajednica Židova, njima
je sinagoga bila potrebna, a koje god je društvo pomoglo Židovima u
pribavljanju takvoga mjesta, i samo je time bilo unaprijeđeno,
istaknuo je rabin Walter Rothschild, otvarajući danas u zagrebačkom
Muzeju Mimari izložbu "Zagrebačka sinagoga - reliquiae reliquiarum".
Izložba je, istodobno, i središnja svečanost proslave obilježavanja
190 godina osnutka Židovske općine Zagreb što je jučer počela u
zagrebačkoj Židovskoj općini. #L#
Predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u
Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus u uvodnom je slovu istaknuo da je izložba
prvi pokušaj predstavljanja povijesti zagrebačke sinagoge, posvećene
1867. godine, a definitivno srušene u vrijeme NDH u svibnju 1942.
godine. Iako se temelji na malo sačuvanih dokumenata, pomoću suvremene
tehnologije arhitektima Ivani i Tomislavu Kušanu uspjelo je postupno
rekonstruirati njezin oblik, prostornu strukturu i dekor. Kompjutorska
rekonstrukcija, istaknuo je Kraus, ima dvostruko značenje - rekreacija
je spomenika židovskog života u gradu Zagrebu i obnavljanje općeg
sjećanja na njega. Autori izložbe su dr. Snješka Knežević i arhitekt
Aleksander Laslo.
U ime Predsjednika Republike nazočne je pozdravio njegov osobni
izaslanik dr. Slobodan Lang.
Dr. Lang je podsjetivši da su se "tijekom dugoga povijesnog razdoblja
ispreplitale sudbine Židova i Hrvata, dijeleći stoljeća u kojima nisu
imali vlastite države, već su bili i neposredno proganjani,
onemogućavani u vlastitoj vjeri, kulturi i političkoj slobodi",
istaknuo da je za to vrijeme "židovsko stvaralaštvo i kultura postalo
dijelom hrvatske kulture i nasljeđa, a Dubrovnik, kao simbol hrvatske
slobode, prednjačio u toleranciji prema Židovima pred gotovo cijelom
onovremenom Europom."
Kazavši da je "veliki broj hrvatskih Židova za vrijeme NDH stradao u
Jasenovcu i drugim logorima, što je ostavilo bolne tragove i otežalo
odnose između Židova i Hrvata", Lang je naveo da "o toj povijesti
treba progovoriti, poštujući mrtve i povezujući žive".
Također, Lang je podsjetio i na prinos Židova antifašističkoj borbi u
Hrvatskoj te na činjenicu da je više desetaka Hrvata dobilo Medalju
pravednika za spašavanje Židova, pri čemu su izlagali opasnosti i
vlastite živote.
Židovi su ostvarili svoju državu prije 50 godina, nakon dvije tisuće
godina čekanja, a Hrvati prije 6 godina nakon jednog tisućljeća bez
vlastite države, kazao je Lang, dodajući da su "i Židovi i Hrvati tek
danas u mogućnosti ostvariti međusobne odnose, kao slobodni narodi,
pune nacionalne slobode i ljudskoga dostojanstva".
"Od početka svoje slobode hrvatski je narod svjedočio da stvara
državu koja se suprotstavlja svakom antisemitizmu", istaknuo je Lang,
podsjećajući da su "Hrvati dan nakon što je u kolovozu 1991. godine
podmetnuta eksplozivna naprava u zagrebačkoj Židovskoj općini održali
veliki skup protiv antisemitizma na Trgu bana Jelačića, što je bilo
znatno prije sličnih skupova u velikim europskim gradovima".
Tijekom domovinskog rata Židovi su u raznim oblicima sudjelovali u
stvaranju hrvatske vojske i države, od fronte do širenja istine i
prikupljanja pomoći, rekao je Lang i dometnuo da je Hrvatska pak, sa
svoje strane, pružila sve oblike zaštite i pomoći, posebno Židovima iz
Bosne i Hercegovine.
Govoreći o velikom prinosu Židova hrvatskoj znanosti, kulturi,
gospodarstvu i politici, dr. Lang je napomenuo da i danas slavljenička
- Židovska općina u Zagrebu, zajedno s drugim Židovskim općinama,
razvija raznovrsnu djelatnost kojom se obogaćuje kulturni život u
Hrvatskoj.
"Na bilateralnoj su pak razini", dodao je Slobodan Lang, "Izrael i
Hrvatska iskazali međusobno priznanje, razvijeni su mnogobrojni
odnosi, a uskoro će, nadamo se, biti uspostavljeni i puni diplomatski
odnosi".
Također, Lang je istaknuo da su danas Židovi u Hrvatskoj prisutni u
svim područjima života: Vladi, državnim institucijama, diplomaciji,
kulturnom, znanstvenom te gospodarskom životu, a pred nama je,
zaključio je Lang, zadaća ostvarivanja svih mogućnosti suradnje Židova
i Hrvata.
Izložba je otvorena uoči početka židovskoga praznika Hanuke -
praznika Posvećivanja, kojim Židovi obilježavaju 2.000 godina od
ponovnog posvećenja Hrama i sjećanje na čudo kad su Makabejci s
Jehudom ha Makabijem na čelu oslobodili Hram od Grka.
(Hina) ip dd
051732 MET dec 96