SIMPOZIJ "DVA STOLJEĆA POVIJESTI I KULTURE ŽIDOVA U ZAGREBU I HRVATSKOJ"

I HRVATSKOJ" ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Povijest Židova u Zagrebu i Hrvatskoj još uvijek nije napisana. Stvaranju temelja za ispisivanje te povijesti pridonijet će činjenice koje će se iznijeti za trodnevnoga simpozija "Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj", istaknuo je predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus u pozdravnom slovu sudionicima simpozija što je danas u Zagrebu počeo svoj trodnevni rad. Zagrebačka Židovska općina organizirala je simpozij u povodu obilježavanja 190 godina svojeg utemeljenja, a njegovo je održavanje, istaknuto je, središnji radni događaj proslave značajne obljetnice za židovsku zajednicu u Hrvatskoj i njezinu glavnom gradu. #L# Prema Krausovim riječima, ispisivanje povijesti Židova na ovom području dug je naše generacije prema starijima, ali i obveza prema mlađim naraštajima Židova u Hrvatskoj. Sudjelovanju u radu simpozija odazvalo se 48 referenata, uglavnom članova židovskih općina u Hrvatskoj, hrvatskih stručnjaka i znanstvenika te nekoliko istaknutih znanstvenika i publicista iz Izraela, izvijestio je Kraus. Svi će referati, spomenuo je, biti objavljeni iduće godine u zborniku edicije Studia Iudaico-Croatica, kao drugi svezak u seriji. Pokretanje te edicije, istaknuo je predsjednik Židovske općine, potvrda je i želje židovske zajednice za suradnjom s hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima, a da bi se ostvario iznimno važan projekt "Povijest Židova u Hrvatskoj". Glavna je zadaća simpozija, objasnio je koordinator simpozija Božidar Feldbauer, sabrati znanje i sjećanja o židovskoj zajednici u Hrvatskoj u kulturnoj, znanstvenoj, političkoj i gospodarskoj dimenziji, ali i znanstveno vrednovati istraživanja cjelokupne povijesti Židova na tom području. Simpozij je organiziran u četiri cjeline: povijest Židovske općine Zagreb, Židovi i razvoj građanskoga društva - pitanja identiteta, udio Židova u pojedinim područjima kulture te povijest židovskih općina u Hrvatskoj. Povijest Židovske općine u Zagrebu bila je temom prijepodnevnog dijela simpozija. O zagrebačkoj Židovskoj općina od njezina osnutka 1806. pa do 1941. godine govorio je Ivo Goldstein, a povijest općine od 1941. do danas bila je temom izlaganja Slavka Goldsteina. Početkom prijelomne - 1941. godine, podsjetio je Goldstein, židovska je zajednica u Zagrebu imala upisanih 10.740 članova, a na kraju Drugoga svjetskog rata brojila je tek 2.300 članova koji su, nakon stradanja u NDH, počeli obnavljati život židovske zajednice u Zagrebu. Za našu je zajednicu razdoblje odluke bilo od 1948. do 1952. godine, kad je, spomenuo je Goldstein, gotovo polovica naših članova iselila u Izrael. U Zagrebu je ostalo oko 1.300 članova Židovske zajednice, što je, dometnuo je, i brojka našega današnjeg članstva. Po Goldsteinovu sudu, "židovska zajednica u Hrvatskoj danas nije diskriminirana u odnosu prema ostalom stanovništvu Hrvatske", ali je, upozorio je, "suočena s dvije velike nelogičnosti: neočekivanom rehabilitacijom NDH i vandalskim rušenjem spomenika žrtvama Drugoga svjetskog rata". O teškom razdoblju zagrebačke Židovske općine od 1941. do 1945. govorio je Mihael Sobolevski, a Petar Strčić o pljački zlata zagrebačkih Židova u NDH. Također, govorilo se o Židovima u srednjovjekovnom Zagrebu, prvom dobrotvornom društvu "Humanitaetsverein" u povodu njegove 150. obljetnice, povijesti doma "Lavoslav Schwarz", kulturnoj i bibliološkoj vrijednosti biblioteke dr. Lavoslava Šika te izdavačkoj djelatnosti zagrebačke Židovske općine. Prvoga dana simpozija govorilo se i o drugoj cjelini simpozija : Židovi i razvoj građanskoga društva - pitanja identiteta. Među ostalim, bilo je riječi o začecima i razvoju cionizma u južnoslavenskim krajevima, židovskim intelektualcima u Hrvatskoj na početku XX. st. te srednjoeuropskom identiteu Židova u Hrvatskoj. (Hina) ip dd 041742 MET dec 96