SVJEDOČENJE KREŠIMIRA BENE PRED SABORSKIM ISTRAŽNIM POVJERENSTVOM

ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Na današnjoj, drugoj, sjednici saborskog Istražnog povjerenstva radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe (DRRZ) i drugih državnih tijela u svezi izvoza pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna svjedočio je raniji ravnatelj tog državnog ravnateljstva Krešimir Beno. #L# "Sve što sam radio bilo je apsolutno po odlukama hrvatske Vlade i ništa nisam radio na svoju ruku. Očekujem da će istražno povjerenstvo utvrditi da ja osobno nisam ništa kriv te da će se ustanoviti stanje u Državnom ravnateljstvu za robne zalihe", izjavio je Beno. Predsjednik Povjerenstva Vladimir Šeks rekao je da je Beno iskreno i iscrpno surađivao s Istražnim povjerenstvom i dao niz vrlo značajnih podataka, te da je idući korak za sedam dana, kada će se ispitati četiri najodgovornije osobe DRRZ, a nakon toga najvjerojatnije slijedi ispitivanje vladinih dužnosnika i ministara. Od Vlade će se zatražiti cjelokupna dokumentacija i prepiska s DRRZ-a oko uvoza brašna i izvoza pšenice. Raniji ravnatelj Beno uvodno se pozvao na članke Zakona o istražnom povjerenstvu, temeljem kojih Povjerenstvo prestaje s radom u slučaju pokretanja sudskih postupaka o predmetu koji ispituje. Objasnio je da je u ovom slučaju pri Državnom odvjetništvu pokrenuto 13 kaznenih prijava i devet prekršajnih postupaka. Šeks je kazao da protiv Bene nije pokrenut nikakav kazneni postupak te da je on pozvan kao svjedok, a ne kao osumnjičeni ili okrivljeni. Nakon toga Beno je pristao odgovarati na pitanja članova povjerenstva. Istaknuo je da je ravnateljem imenovan 1. srpnja 1995., bez, kako je rekao, "službene primopredaje dužnosti i zapisnika", a da je za svoje razrješenje 10. listopada 1996. čuo u Dnevniku HRT-a. Navodeći detaljno stanje zaliha i poslove vezane uz pšenicu, predsjednik Povjerenstva Vladimir Šeks je tražio objašnjenja tih podataka, na što je Beno odgovorio da nema dokumenataciju te da mu je onemogućeno da ju dobije. Beno je pritom naglasio da se izvoz pšenice može obavljati isključivo po odluci Vlade, kao i da je za vrijeme njegova mandata bila jedna takva odluka - o izvozu 100.000 tona pšenice 25. listopada 1995., od čega je izvezeno 82.000 tona. Što se pak tiče ranijih ugovora i potpisivanja aneksa tim ugovorima u kojima se i povećava količina pšenice za izvoz, Beno je odgovorio da je to rađeno uz usmenu suglasnost tadašnjeg premijera Valentića. Dodaci ugovoru su rađeni i zbog ratnih događanja, štrajka u luci Rijeka isl., kao i zbog činjenice da je pšenice u silosima bila samo na papirima Ministarstva gospodarstva, a ne i u stvarnosti. Kako je bio potreban novac za kreditiranje proljetne sjetve, a ponavljanje natječaja zbog prekoračenja rokova izvoza bi oduzelo nova dva mjeseca, produžen je rok izvoza pšenice, kazao je Beno. Na upite o dopisima Ministarstva gospodarstva o zabrani izvoza pšenice, Beno je kazao da je ravnatelj odgovoran izravno premijeru, te da je takvu odluku mogla donijeti samo Vlada. Naveo je ujedno da je prilikom odluke o puštanju 80.000 tona pšenice za domaće tržište tražio od Vlade da se istodobno donese odluka o privremenoj zabrani izvoza, ali se to nije dogodilo. Po podacima Carinske uprave od toga je 60.000 tona pšenice otišlo u izvoz, na što Ravnateljstvo nije moglo utjecati, kazao je Beno. Odgovarajući na upit o uvozu 10.000 tona brašna, Beno je istaknuo da je na konferenciji za novinare izjavio da nema potrebe za uvozom te da neće potpisati takav dokument. Na prijedlog Ministarstva gospodarstva i suglasnost ministarstava poljoprivrede i šumarstva te financija Vlada je obvezala Ravnateljstvo da obavi taj posao te da izvanredni uvoz obavi tvrtka "AWT International" iz Zagreba bez primjene natječaja. Ugovor o tome potpisao je pomoćnik ravnatelja Zlatko Rogožar, kazao je Beno. (Hina) db ds 181609 MET nov 96