GS: MINISTRI LUŽAVEC I PENIĆ NA SAVJETOVANJU EKONOMISTA U OPATIJI

OPATIJA, 22. studenoga (Hina) - Drugoga dana dvodnevnoga savjetovanja ekonomista i gospodarstvenika "Hrvatska gospodarska politika - što i kako u 1997. godini", koje se u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista (HDE) održava u Opatiji, hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza mr. Željko Lužavec govorio je o razvoju prometne infrastrukture u Hrvatskoj, a ministar privatizacije Ivan Penić o dosadašnjim rezultatima privatizacijskog procesa te predstojećoj masovnoj privatizaciji preko kupona. #L# Hrvatska će u ovoj i sljedećoj godini izgraditi 78 kilometara cesta što je iznimno postignuće imajući u vidu da je u predratnim godinama, s višestruko većim domaćim bruto proizvodom, gradila tek deset kilometara cesta godišnje, istaknuo je ministar Lužavec. Kako bi se privukli strani ulagači za financiranje izgradnje cesta, nastavio je on, nužno je definirati vlasničku strukturu po europskim i svjetskim standardima te donijeti razvojne programe. To je i učinjeno gotovo za sve projekte, pa su ove godine od jedne milijarde kuna kapitalnih ulaganja u ceste - 300 milijuna kuna iznosila strana ulaganja, a sljedeće bi godine omjer između domaćih i stranih ulaganja trebao biti 50:50. Ministar Lužavec se također zauzeo za radikalno rješavanje problema u Hrvatskim željeznicama (HŽ), o čemu je nedavno izrađena i studija. Za restrukturiranje HŽ-a trebat će između pet i deset godina, ocijenio je Lužavec, pri čemu posebnu pozornost treba pridati razvoju međunarodnih linija, provedbi redukcije na određenim prugama, a eventualno zatvaranje pojedinih pruga treba pažljivo razmotriti. Ministar Lužavec je istaknuo kako je kratkoročni cilj željezničkog razvoja povećanje prometa te je najavio skoro potpisivanje sporazuma s jugoslavenskim ministrom prometa o otvaranju magistralnog pravca Zagreb-Beograd na kojem je prije rata HŽ ostvarivao 60 posto prometa. Obnova i nadogradnja postojećih te izgradnja manjih zrakoplovnih luka na otocima glavne su zadaće razvoja zrakoplovne infrastrukture. Na kraju svojega izlaganja ministar Lužavec se osvrnuo na predloženi zakon o pošti i telekomunikacijama, koji bi trebao odvojiti radno intenzivnu poštu od kapitalno intenzivnog i profitabilnog sektora telekomunikacija. Ministar privatizacije Ivan Penić zbrojio je dosadašnje rezultate privatizacije te istaknuo kako, promatrano po strukturi vlasništva, najveći udjel u privatiziranim tvrtkama, 30 posto, drži 595.000 malih dioničara. Slijedi Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) s udjelom od 26 posto, veliki dioničari i banke s 21 posto, mirovinski fondovi s 15 posto, pet posto su rezervacije za denacionalizaciju, a tri posto udjela drže ostali privatni dioničari. Samo na temelju toga rasporeda može se temeljiti kritika procesa privatizacije, naglasio je Penić. On je također predložio da mirovinski fondovi izrade strategiju za prodaju dionica iz svoga portfelja, pri čemu se on osobno zauzima za model u kojem će se dionice predati na upravljanje novoustrojenim investicijskim fondovima, a dionice tih fondova bi se podijelile umirovljenicima. Tako bi se, drži Penić, privatizacija gospodarstva znatno uvećala, čak do razine jedne Češke u kojoj je 75 posto privrede privatizirano. U prijedlogu proračuna za sljedeću godinu proračun Ministarstva privatizacije je 27 milijuna kuna od čega se glavnina odnosi na provedbu, kako je to Penić rekao, mini masovne privatizacije. Ministarstvo namjerava za uspješno informiranje javnosti o takvoj privatizaciji uposliti posebnu tvrtku za odnose s javnošću. Kao glavne zadaće strategije Ministarstva u budućem razdoblju Penić je istaknuo ubrzanu prodaju dionica ili udjela tvrtaka iz portfelja HFP-a, kao i prodaju cijelih ili dijelova sedam javnih poduzeća koja proizvode oko deset posto hrvatskoga domaćeg bruto proizvoda. Na savjetovanju je govorio i dr. Pere Sikavica, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je sudionicima predočio usporednu analizu funkcioniranja managementa u američkim i hrvatskim tvrtkama. (Hina) dš sab 221311 MET nov 96