ZAGREB, 21. studenoga (Hina - Igor Ilić) - Ulazak u članstvo Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA) predstavlja, prema riječima pomoćnice ministra vanjskih poslova RH zadužene za gospodarsku bilateralu i multilateralu Spomenke
Cek, hrvatski prioritet kada se radi o gospodarskom aspektu početka uključivanja u europske integracije.
ZAGREB, 21. studenoga (Hina - Igor Ilić) - Ulazak u članstvo
Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA) predstavlja, prema
riječima pomoćnice ministra vanjskih poslova RH zadužene za
gospodarsku bilateralu i multilateralu Spomenke Cek, hrvatski
prioritet kada se radi o gospodarskom aspektu početka uključivanja u
europske integracije. #L#
Formalni uvjeti koje Hrvatska, kao i druge potencijalne članice,
trebaju ispuniti za ulazak u CEFTA-u su potpisivanje bilateralnih
ugovora o zoni slobodne trgovine sa svim zemljama članicama, članstvo
u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i pridruženo članstvo s
Europskom unijom.
Bilateralni pregovori o stvaranju zone slobodne trgovine i formalno
su započeti između Hrvatske i većine od pet zemalja članica CEFTA-e,
kazala je u razgovoru za Hinu Spomenka Cek. Češka i Slovačka, koje
tvore carinsku uniju, zajednički pregovaraju s Hrvatskom, a naredni
sastanak stručne skupine planiran je za kraj ove godine. Nedavno je
održan još jedan u nizu sastanaka s mađarskom stranom, a najdalje su
otišli pregovori s Poljskom. S petom članicom, Slovenijom, dogovoreno
je da razgovori o stvaranju zone slobodne trgovine započnu početkom
sljedeće godine.
Molbu za prijam u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), Hrvatska je
podnijela još 1993. godine tadašnjoj organizaciji GATT, a trenutačno
ima status pridruženog člana. Takav status Hrvatska dijeli s 35
zemalja, a punopravno članstvo WTO-a ima 125 država. Pregovori o
punopravnom članstvu Hrvatske započeli su početkom ove godine, a
njihov drugi krug planiran je za siječanj 1997. godine. Hrvatska je,
prema riječima Spomenke Cek, već načinila veliki korak u ispunjavanju
jednog od glavnih uvjeta za članstvo u WTO - postizanju
transparentnosti hrvatskog gospodarstva i prilagodbi pravne
infrastrukture pravilima koje zahtijeva članstvo u WTO. Većina
punopravnih članica, među kojima i SAD, istakle su kako podržavaju
hrvatska nastojanja za ulazak u WTO što u gospodarskom smislu za
Hrvatsku ima daleko širi značaj od samog ispunjavanja uvjeta za ulazak
u CEFTA-u.
Sporazum s EU o pridruženom članstvu nije moguć prije no što Hrvatska
načini prvi korak u tom pravcu, a to je Sporazum o suradnji s EU za
koji je, što se ekspertnog dijela tiče, veliki dio posla već
napravljen. Pregovori o sklapanju tog sporazuma, posebno važnim za
hrvatsko gospodarstvo, a naročito neke njegove dijelove kao što je
tekstilna industrija, bili su zamrznuti u kolovozu 1995. godine nakon
akcije "Oluja". Njihov je nastavak predviđen za siječanj naredne
godine. Krajem studenoga u Zagrebu se također očekuje izaslanstvo EU
radi stjecanja uvida u stanje u hrvatskom gospodarstvu.
Primjer Slovenije, međutim, pokazuje da ulazak u CEFTA-u može
nastupiti prije formalnog dobivanja statusa pridružene članice EU.
Slovenija je petom članicom CEFTA-e postala početkom 1996. godine, a
sporazum o pridruženom članstvu s EU uslijedio je u lipnju.
Trenutačno, zemlje CEFTA-e u hrvatskoj trgovinskoj razmjeni sudjeluju
s 20 do 25 posto. Ulazak u CEFTA-u otvorio bi Hrvatskoj tržište od oko
70 milijuna ljudi na kojemu bi svoje proizvode mogla plasirati bez
carinskih zapreka. Tako bi, primjerice, proizvodi poput onih "Badela"
i "Plive" - na poljskom tržištu izuzetno traženi, ali i skupi - mogli
uklanjanjem carinskih barijera pronaći znatno bolji plasman. Dobivanje
šireg tržišta ulaskom u zonu slobodne trgovine značilo bi i određen
rizik za osjetljive dijelove hrvatskog gospodarstva. Mađarski
poljoprivredni proizvodi, primjerice, jeftiniji su od hrvatskih, pa
bi, u tom slučaju, izostanak carinske zaštite značio udar za hrvatske
proizvođače. CEFTA, međutim, posebno na području poljoprivrede,
predviđa i postupnu liberalizaciju trgovine, a ostanak izvan
integracije dugoročno predstavlja veći rizik jer se zemljama izvan
CEFTA-e tržišnom logikom, smanjenjem konkurentnosti njihove robe,
zatvaraju putevi na tržišta zemalja članica, dok se trgovinska razmjena
između zemalja članica povećava.
Premda je, kako tvrde hrvatski pregovarači, teško prognozirati kada
bi se čitav proces oko uključivanja u CEFTA-u mogao privesti kraju,
očekuje se da bi većina posla mogla biti obavljena tijekom 1997.
godine.
Srednjoeuropsku zonu slobodne trgovine osnovale su u prosincu 1992.
godine Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska. CEFTA je zamišljena kao
prvi korak u stvaranju uvjeta za integraciju tih zemalja u Europsku
uniju. Početkom ove godine Slovenija je postala njezin peti punopravni
član, a sljedeće će godine predsjedati organizacijom i biti domaćin
godišnjem skupu CEFTA-e koji je ove godine održan u slovačkom gradu
Jasni.
Želju za učlanjenjem u CEFTA-u dosad su izrazile Rumunjska, koja je
već ispunila većinu uvjeta, te Bugarska i Litva. Ukrajina i Letonija
iskazale su interes za razvijanjem suradnje. Rusija, pak, pozorno
prati razvoj CEFTA-e i, po riječima njezina premijera, spremna je na
razgovore o unaprijeđenju trgovine sa zemljama članicama.
(Hina) ii mm
220745 MET nov 96