ZAGREB, 5. studenog (Hina) - Na Tržištu novca Zagreb proteklog je tjedna zabilježena veća likvidnost nego tjedan ranije. Ukupna sredstva na računima svih banaka smanjila su se na tjednoj razini, zbog neradnog petka, za 4,8 posto na
3,2 milijarde kuna, no dnevno su bila u prosjeku veća za 14 posto, na 635 milijuna kuna. Raspoloživa su sredstva za noćno trgovanje porasla za 29 posto, na 1,2 milijarde kuna, dok su nedostajuća sredstva (minus) smanjena za 46 posto, na 30 milijuna kuna. Kamatna je stopa porasla za 30 baznih bodova, na 10,42 posto na godišnjoj razini. (tablica: ponpot.tif)
TABLICA: PONPOT.TIF
ZAGREB, 5. studenog (Hina) - Na Tržištu novca Zagreb proteklog je
tjedna zabilježena veća likvidnost nego tjedan ranije. Ukupna
sredstva na računima svih banaka smanjila su se na tjednoj razini,
zbog neradnog petka, za 4,8 posto na 3,2 milijarde kuna, no dnevno su
bila u prosjeku veća za 14 posto, na 635 milijuna kuna. Raspoloživa
su sredstva za noćno trgovanje porasla za 29 posto, na 1,2 milijarde
kuna, dok su nedostajuća sredstva (minus) smanjena za 46 posto, na 30
milijuna kuna. Kamatna je stopa porasla za 30 baznih bodova, na 10,42
posto na godišnjoj razini. (tablica: ponpot.tif) #L#
Ukupna su se sredstva banaka uvećala i stoga što je prošloga tjedna
bio kraj mjeseca, kada tvrtke prikupljaju sredstva za isplatu plaća,
te tako rastu depoziti po viđenju u bankama. U dnevnom trgovanju nije
bilo bitnijih promjena prema tjednu ranije. Ponuda dnevnog novca i dalje
nadmašuje potražnju. Zahvaljujući povećanoj ponudi, potražnja i ostvareni
dnevni promet izjednačeni su uzastopno dva tjedna, te su dosegnuli
najnižu razinu u listopadu, 167,2 milijuna kuna, što je 11,7 manje
nego pretprošloga tjedna.
Obzirom da je prošli tjedan bio početak novog razdoblja za obračun
obvezne rezerve, noćni se promet povećao za 105 posto, na 170 milijuna
kuna, budući su neke banke uzimale noćne kredite za popunu kvota za
obveznu rezervu.
Prosječna tjedna kamatna stopa nastavila je s uzlaznim trendom te je
dosegnula 10,42 posto na godišnjoj razini, 0,3 postotna boda više nego
tjedan ranije. Kako bi olakšale kontrolu likvidnosti, banke nastoje
što više koristiti zajmove s utvrđenim rokom dospijeća. Istodobno,
kamatna stopa na zajmove s duljim rokom dospijeća je viša, što utječe
i na porast prosječne dnevne kamatne stope.
Na zajmove s dospijećem unutar sedam dana ugovarala se kamatna stopa
od devet posto, na zajmove s dospijećem od dva do četiri tjedna
kamatna stopa između 11 i 13 posto, dok se na zajmove s dospijećem od
četiri do osam tjedana ugovarala kamatna stopa između 14 i 15 posto.
Ukoliko se na tržištu novca zadrži dosadašnja razina likvidnosti,
kamatna bi stopa trebala ostati nepromjenjena.
(Hina) mm/dš sbo
051046 MET nov 96