ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Na Tržištu novca Zagreb prošloga je tjedna zaustavljen trend nelikvidnosti, odnosno zabilježen je porast ukupnih i raspoloživih sredstva banaka. Tako su ukupna sredstva na računima banaka porasla za 51,3
posto na 3,3 milijarde kuna, dok su raspoloživa sredstva za noćno trgovanje porasla na 920 milijuna kuna, prema 440 milijuna kuna iz prethodnog tjedna. (tablica: ponpot.tif)
TABLICA: PONPOT.TIF
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Na Tržištu novca Zagreb prošloga je
tjedna zaustavljen trend nelikvidnosti, odnosno zabilježen je porast
ukupnih i raspoloživih sredstva banaka. Tako su ukupna sredstva na
računima banaka porasla za 51,3 posto na 3,3 milijarde kuna, dok
su raspoloživa sredstva za noćno trgovanje porasla na 920 milijuna
kuna, prema 440 milijuna kuna iz prethodnog tjedna. (tablica:
ponpot.tif) #L#
Dnevno je na računima banaka bilo prosječno 556 milijuna kuna.
Snažni porast sredstava posljedica je povećanja depozita po viđenju
krajem mjeseca, te povlačenja obveznih blagajničkih zapisa iz Narodne
banke Hrvatske (NBH) u iznosu od 68 milijuna kuna, kao i dragovoljnih
blagajničkih zapisa u vrijednosti 75 milijuna kuna.
Raspoloživa su sredstva za noćno trgovanje porasla za 110 posto
prema tjednu ranije, ponajprije zato jer je riječ o drugom tjednu
obračuna obvezne rezerve, kada banke odobravaju korištenje salda
za prekonoćne kredite.
Nedostajuća su sredstva na računima svih banaka porasla za 75 posto
na 55,5 milijuna kuna. Razlog tom naglom porastu zalaženje je u minus
jedne velike banke u četvrtak, kada je i jedna manja poslovna banka
bila u minusu. Krajem tjedna su u minusu bile tri male banke. Iako se
minus povećao, noćni se promet smanjio za 58 posto, budući su banke
prethodnog tjedna ispunila obveznu rezervu te nisu rabile viškove
noćnog novca.
Povratak likvidnosti u noćno trgovanje povoljno je utjecao na dnevno
trgovanje. Nuđeno je znatno više dnevnih kredita nego što su banke
bile spremne preuzeti, tako da se potražnja za dnevnim novcem
izjednačila s dnevnim prometom. Potražnja se tako smanjila za 16 posto
na razinu od 189 milijuna kuna, dok se dnevni promet smanjio za tri
posto, na isti iznos.
Prosječna tjedna kamatna stopa nastavila je uzlazni trend te je porasla
za 0,65 postotnih bodova na 10,12 posto na godišnjoj razini.
Banke izbjegavaju uzimati kratkoročne kredite, s dospijećem do sedam
dana, a svoje obveze nastoje pokriti s kreditima jednake ročnosti. Za
kredite s rokom dospijeća od dva do četiri tjedna ugovarala se kamatna
stopa između 11 i 13 posto, dok se za rokove dospijeća od četiri do
osam tjedana ugovarala kamatna stopa između 14 i 15 posto na godišnjoj
razini. Na kredite s rokom dospijeća do dva tjedna ili kraće tj. opoziv,
ugovarala se kamatna stopa od devet posto za bankarske kredite te osam
posto za kredite osiguravajućih društava.
U ovom se tjednu očekuje zadržavanje likvidnosti na sadašnjoj razini,
pa bi se i kamatna stopa trebala zadržati na dosadašnjoj razini.
(Hina) mm/dš sbo
291107 MET oct 96