31. LISTOPADA - SVJETSKI DAN ŠTEDNJE

ZAGREB, 30. listopada (Hina - Darko Buković) - Svjetski dan štednje, 31. listopada, u Hrvatskoj se obilježava u godini u kojoj je znatno povećana ukupna štednja građana, čime je nastavljen trend porasta štednje nakon uvođenja i održavanja stabilnosti hrvatske valute. Podaci od banke do banke variraju ali su u gotovo svim bankama štednja kao i oročeni depoziti povećani najmanje 10 posto od početka godine. Još je uvijek uočljivo da se oko 85 posto štednje odnosi na deviznu štednju, dok se ostalih 15-ak posto štednje odnosi na kunsku štednju. Rast štednje povezan je svakako s povratkom povjerenja štediša u banke, poticajnim kamatnim stopama, te mogućnostima odobravanja kratkoročnih i dugoročnih kredita, namjenskih ili nenamjenskih. #L# Štednja je temelj ne samo zadovoljavanja osobnih već i općih potreba, a ako banke i štedionice imaju veće štedne uloge tada građanima mogu odobriti i više kredita. Građani, po podacima banaka, u pravilu su bolji štediše od poduzeća i državne uprave i njihova je štednja uvijek važan oslonac ukupnog gospodarskog razvoja. Svjetski dan štednje 31. listopada obilježava se širom svijeta, a na taj je dan 1924. godine u Milanu održan Prvi međunarodni kongres štedioničara. Tada su se, u okružju koji je ostavio Prvi svjetski rat i suočeni s njegovim posljedicama, sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova sa željom da pronađu izlaz iz krize. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 izaslanika iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. Svjetski dan štednje obilježava se velikim proslavama popraćenim isto takvim prigodnim poklonima ili pak skromnijim i racionalnijim proslavama primjerenim društvenom i gospodarskom trenutku pojedine države. Iskustva razvijenog svijeta odnosno društva ukazuju da se taj dan najčešće obilježava poklanjanjem štednih kasica, štednih knjižica sa simboličnim ulozima, nagrađivanjem najstarijeg štediše i sl. Nije rijedak slučaj da povodom Svjetskog dana štednje banka organizira nagradnu igru u kojoj sudjeluju sve štediše ili pak da nagradi štedišu koji je dobio prinovu otvaranjem štednje knjižice na djetetovo ime. Na prigodan poklon u nekim zemljama mogu računati i umirovljenici koji baš toga dana odlaze u mirovinu ili mladi bračni par koji je vjenčan upravo 31. listopada. Taj dan banke će iskoristiti i za promoviranje svojih novih usluga, priopćavanje uvjeta i načina za dobivanje primjerice kredita i sl. Često se namjeravana sredstva za proslavu Svjetskog dana štednje poklonjanju u dobrotvorne svrhe - humanitarnim i karitativnim organizacijama, ustanovama za zbrinjavanje invalida ili pak ustanovama i domovima za djecu ili mladež. Ne mora svaki puta biti riječ o novčanim poklonima, već se može donirati sanitetsko vozilo, potreban medicinski uređaj, audio ili vizuelna oprema i sl. Tako su većinom i hrvatske banke, shodno trenutku, ove godine odlučile obilježiti Svjetski dan štednje. U svojim najjednostavnijim oblicima, štednja je predstavljala sakupljanje zaliha, a upravo to prikupljanje zaliha kod naroda na višem stupnju kulture razvilo se u štednju novca. Tako se javlja i štedna kasica i ona mu je vjeran pratilac do danas. Najstarija poznata štedna kasica je iz razdoblja oko 300 godina prije Krista, a predstavlja kopiju starogrčkog hrama "thesauros". Pri tome je zanimljivo da su riječ "thesauros" preuzeli romanski jezici, a obilježavala je riznicu ili spremište dragocjenosti. Preuzeta iz francuskog jezika ta se riječ održala do danas kao - trezor. U 19. stoljeću je ostvarena i povoljna klima za osnivanje prvih štedionica od kojih su neke potkraj prošlog stoljeća počele propagirati kućne štedne kasice što su se danas udomaćile skoro u svakoj obitelji. (Hina) db ds 301338 MET oct 96