ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Odraz problema Tršćanske kreditne banke, u kojoj su od 23. listopada obustavljeni svi poslovi sa strankama, na hrvatske banke bit će tema sjednice Vijeća banaka i drugih financijskih institucija pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori početkom idućeg tjedna. To je dogovoreno na današnjem sastanku predsjednika uprava hrvatskih banaka i štedionica s guvernerom Narodne banke Hrvatske dr. Markom Škrebom, posvećenom novčanoj politici i promjenama u platnom prometu.
ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Odraz problema Tršćanske kreditne
banke, u kojoj su od 23. listopada obustavljeni svi poslovi sa
strankama, na hrvatske banke bit će tema sjednice Vijeća banaka i
drugih financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
početkom idućeg tjedna. To je dogovoreno na današnjem sastanku
predsjednika uprava hrvatskih banaka i štedionica s guvernerom Narodne
banke Hrvatske dr. Markom Škrebom, posvećenom novčanoj politici i
promjenama u platnom prometu. #L#
Prema podacima talijanske središnje banke, štediše u Tršćanskoj
kreditnoj banci su u potpunosti zaštićeni do iznosa 200 milijuna
lira, a u 75-postotnom iznosu za štednju do 800 milijuna lira.
Govoreći o tom ozbiljnom problemu, guverner Škreb je kazao i da je
odgovornost banaka gdje i kod koga ulažu sredstva, naglasivši kako se
ne može govoriti o jamstvima NBH za plasmane banaka u inozemstvu.
Govoreći uvodno o novčanoj politici, guverner Škreb je podsjetio na
trogodišnju stabilnost, osvrćući se posebno na reformu i stanje u
bankarskom sustavu. Kamatne stope na tržištu novca smanjene su u
nekoliko mjeseci sa 32 na ispod 9 posto, a namjera NBH je nastaviti
sa smanjivanjem stopa obvezne rezerve i iznosa deponiranja nove
devizne štednje. Tako je stopa obvezne rezerve smanjena sa 41 na
35 posto, dok od nedavno stopa redeponiranja nove devizne štednje
iznosi 40 posto, pri čemu se depoziti s ročnošću depozita preko tri
mjeseca ne trebaju redeponirati.
Guverner Škreb se osvrnuo i na sve jaču konkurenciju i ulazak stranih
banaka u Hrvatsku, ocjenjući da je potrebno da banke vode računa o
svojim troškovima i planovima pri čemu treba vidjeti je li potrebno
ulagati u zgrade ili u informatičke novitete.
Osvrćući se na ratne štete u Hrvatskoj, koje se procjenjuju na 27
milijardi dolara, te na prijedloge i ideje da poslovne banke svoja
stara potraživanja otpišu, reprogramiraju ili slično, dr. Škreb je
naglasuio da se NBH protivi bilo kakvim lineranim mjerama, kao i da je
osnovni interes zaštita vjerovnika.
Bankari su izvješćeni o prijedlozima promjena u platnom prometu,
posebice programu nacionalnog klirinškog sustava i sustava velikih
plaćanja, kao i o najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o bankama i
štedionicama, koje će se početi primjenjivati od 2. prosinca ove
godine.
(Hina) db ds
251638 MET oct 96