NEW YORK, 24. listopada (Hina/AP) - Bivši sovjetski komunistički vođa Staljin imao je tako malo povjerenja u znanje i sposobnost sovjetskih znanstvenika da ih je neprekidno prisiljavao na prekid istraživanja i na kopiranje
Amerikanaca, tvrdi se u najnovijem izdanju američkog časopisa "Business Week".
NEW YORK, 24. listopada (Hina/AP) - Bivši sovjetski komunistički vođa
Staljin imao je tako malo povjerenja u znanje i sposobnost sovjetskih
znanstvenika da ih je neprekidno prisiljavao na prekid istraživanja i
na kopiranje Amerikanaca, tvrdi se u najnovijem izdanju američkog
časopisa "Business Week". #L#
Listopadsko, 28. izdanje tog časopisa objavljuje članak o nedavnoj
konferenciji posvećenoj sovjetskoj nuklearnoj povijesti i povijesnim
činjenicama vezanim uz sovjetski nuklearni program koji je javnosti
obznanio ruski predsjednik Boris Jeljcin.
Na konferenciji, održanoj u svibnju u ruskom gradu Dubni, okupilo se
300 sovjetskih znanstvenika i tehničara koji su bili zaposleni u
sovjetskim tajnim tvornicama, istraživačkim laboratorijima te u
proizvodnji oružja. Na konferenciji su sudjelovali i američki
znanstvenici.
Jeljcina su na otvaranje sovjetskih nuklearnih arhiva potaknuli
sovjetski znanstvenici koje je zabrinula tvrdnja dužnosnika ruske
obavještajne službe da su oni ti koji su bivši Sovjetski Savez uveli u
atomsko doba.
Ruski i američki znanstvenici slažu se u tome da su, iako je točno da
su sovjetski špijuni svoje znanstvenike koji su radili na atomskoj
bombi redovito izvještavali o svim američkim nuklearnim pomacima,
ruski fizičari već bili prilično odmakli u vlastitim istraživanjima i
doprinosima razvoju nuklearnog oružja.
Thomas Reed, savjetnik kalifornijskoga nacionalnog laboratorija
"Lawrence Livermore" i bivši tajnik američkoga vojnog zrakoplovstva,
najviše je iznenađen činjenicom što je u Dubni imao priliku susresti
visoko kompetentne ruske stručnjake.
Prema pisanju američkog časopisa, Staljinov glavni štitonoša
Lavrentij P. Beria prisilio je sovjetske fizičare, kada su aktivirali
prvu atomsku bombu sovjetske proizvodnje godine 1949., na slijepo
kopiranje američkog dizajna. Tu je odluku donio unatoč tome što su
sovjetski znanstvenici već tada znatno odmakli u stvaranju svoje
vlastite, snažnije bombe koja je uspješno aktivirana dvije godine
kasnije, 1951.
Vrhunski ruski fizičar Nikolaj Černopljokov izjavio je da bi ruski
znanstvenici, da su tada inzistirali na vlastitoj izvedbi, u slučaju
neuspjeha bili ili ubijeni ili poslani u logore.
Sovjetski su znanstvenici uspjeli razviti i hidrogensku bombu, kako
piše američki "Business Week"; krajem četrdesetih godina sovjetski je
fizičar Andrej Saharov razvio novi tip bombe nazvan "torta u više
slojeva", prema kojem je konstruirana prva sovjetska hidrogenska
bomba.
Američki su znanstvenici otprilike u isto vrijeme došli na sličnu
zamisao, ali su se ipak odlučili na drukčiji tip hidrogenske bombe.
Druga važna tema na toj konferenciji bile su pogubne posljedice
sovjetskoga nuklearnog programa na okoliš i ljudsko zdravlje. Tako je
bivša djelatnica u postrojenju za proizvodnju plutonija Lila Sohina,
opisujući tadašnju zaštitu, izjavila da pri čišćenju plutonija u
postrojenju Čeljabinsk-40 uopće nije nosila zaštitnu odjeću te da su
početkom pedesetih godina mnogi njezini kolege umrli od posljedica
zračenja.
Prva službena izvješća s te konferencije bit će objavljena u
studenom, u časopisu "Physics Today" koji izdaje Američki institut za
fiziku.
(Hina) gt br
241508 MET oct 96