UJEDINJENI NARODI, 25. rujna (Hina/Reuter/UPI) - Sjedinjene Države i četiri druge deklarirane nuklearne sile u utorak su potpisale Sveobuhvatni sporazum o zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), s američkim predsjednikom Billom Clintonom
kao prvim potpisnikom.
SADRŽAJ, NASTANAK
UJEDINJENI NARODI, 25. rujna (Hina/Reuter/UPI) - Sjedinjene Države i
četiri druge deklarirane nuklearne sile u utorak su potpisale
Sveobuhvatni sporazum o zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), s američkim
predsjednikom Billom Clintonom kao prvim potpisnikom. #L#
Clinton je pritom naglasio da potpisi imaju vrijednost zabrane na
nuklearne pokuse "čak i prije nego što sporazum fromalno stupi na
snagu".
Ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov je upozorio
potencijalne nuklearne sile da bi bilo kakvo vršenje nuklearnih
pokusa prije nego što sporazum stupi na snagu u velikoj mjeri
prejudiciralo sporazum i "moglo natjerati mnoge zemlje da promjene
stav prema njemu".
No kineski je ministar vanjskih poslova kazao kako je u svijetlu
velikih arsenala drugih nuklearnih sila, Peking morao osigurati da
njegovo oružja bude sigurno i pouzdanao "prije nego se postigne cilj
uklanjanja svog nuklearnog oružja".
Dajući tako tradicionalno opravdanje za nuklearne pokuse, Qian Qichen
ipak nije najavio da Kina planira novi nuklearni pokus.
Više od 50 zemalja potpisalo je prvoga dana sporazum, među njima i
Republika Hrvatska, a mnoge su članice UN-a zajamčile da će to učiniti
u iduća dva tjedna.
Nakon Primakova i Qian Qichena, sporazum su potpisali i francuski
ministar vanjskih poslova Herve de Charette i britanski Malcolm
Rifkind.
Slijedio je japanski premijer Rytaro Hashimoto, kao predstavnik
jedine zemlje koja je bila izložene nuklearnim napadima - Hiroshima i
Nagasaki u kolovoza 1945.
Među prvim je potpisnicima bila i Australija, zahvaljujući vođenju
odlučne kampanje koja je doprinijela tome da 10. rujna 158 zemalja
podrži rezoluciju Opće skupštine koja je omogućila potpisivanje
sporazuma.
Najslabija je točka CTBT-a neslaganje Indije, koja se odbila
priključiti zabrani prije no što se nuklearne sile obvežu na
uklanjanje svojih arsenala.
Trenutačno SAD i Rusija raspolažu sa preko 7.000 bojevih glava
svaka, Francuska 512, V.Britanija 464 i Kina 284.
Zabranjujući izvođenje svih vrsta nuklearnih eksplozija, podzemnih
ili nadzemnih, te ustanovljujući sustav za nadzor nad poštivanjem
njegove provedbe, CTBT će:
- ograničiti razvoj i kvalitativno unaprijeđenje nuklearnog oružja;
- okončati razvoj naprednih novih vrsta nuklearnog oružja;
- doprinijeti sprečavanju širenja nuklearnog oružja i procesu
nuklearnog razoružanja;
- ojačati međunarodni mir i sigurnost.
CTBT je rezultat pregovora vođenih u sklopu ženevske Konferencije o
razoružanju od siječnja 1994. do kolovoza 1996. godine. Sporazum treba
biti otvoren svim državama na potpis prije svog stupanja na snagu, a
svaka država može se priključiti sporazumu i nakon toga.
Sporazum sadrži Protokol u tri dijela:
- Dio I, donosi pojedinosti o Međunarodnom promatračkom sustavu
(IMS);
- Dio II, regulira inspekcije na nuklearnim poligonima;
- Dio III, o mjerama izgradnje povjerenja.
Aneks 1 sporazuma govori o lokacijama za različite promatračke
oslonce povezane s IMS-om, dok drugi aneks razrađuje parametre za
snimanje događaja.
Sporazmom se uspostavlja organizacija koja će osigurati primjenu
njegovih odrednica. Organizacija će uključivati Konferenciju država
članica, Izvršno vijeće i Tehničko tajništvo, koje treba imati i
Centar s bazom podataka.
(Hina) dh dh
250323 MET sep 96