ZAGREB, 23. listopada (Hina - Darko Buković) - "400 najvećih hrvatskih poduzeća", rangiranih po ukupnom prihodu u 1995., čini tek 0,7 posto od ukupnog broja svih hrvatskih poduzetnika, a na njih otpada čak 49,5 posto ukupnih prihoda
gospodarstva, 66 posto kapitala, 48,5 posto dobiti prije oporezivanja (50,5 posto dobiti nakon oporezivanja) i 44 posto ukupnog broja zaposlenih.
ZAGREB, 23. listopada (Hina - Darko Buković) - "400 najvećih hrvatskih
poduzeća", rangiranih po ukupnom prihodu u 1995., čini tek 0,7 posto
od ukupnog broja svih hrvatskih poduzetnika, a na njih otpada čak 49,5
posto ukupnih prihoda gospodarstva, 66 posto kapitala, 48,5 posto
dobiti prije oporezivanja (50,5 posto dobiti nakon oporezivanja) i 44
posto ukupnog broja zaposlenih. #L#
Prvih dvadeset hrvatskih tvrtki po ukupnom prihodu su INA, HEP, HPT,
Hrvatske željeznice, Pliva, Podravka, Ina-Polimeri, Tisak, Croatia
Line, Hrvatske šume, Ina-Petrokemija, Diona, Industrogradnja, PIK
Vrbovec, Medika, Ericsson Nikola Tesla, Tankerska plovidba, Dukat,
Konzum i Hrvatska radio-televizija. Novi na listi 20 najvećih su
Diona, Industrogradnja, Ericsson Nikola Tesla i Dukat.
Gledano po dobiti, najveću dobit u 1995. ostvario je HPT, a zatim
slijede Pliva, Tvornica duhana Rovinj, Ericsson Nikola Tesla, Narodne
novine, Franck, Školska knjiga, Coca-Cola, Medika i Panonska pivovara.
Rang listu "400 najvećih hrvatskih poduzeća" objavili su u
specijalnom izadnju Hrvatski poslovno-financijski tjednik "Privredni
vjesnik" (PV) i Zavod za platni promet (ZAP). U njemu se navodi da
ukupni prihodi gospodarstva nisu mogli pokriti ukupne rashode, i to za
nešto manje od dva milijuna kuna. Istodobno ukupna dobit ostvarena u
hrvatskim poduzećima lani je bila 4,1 milijardu manja od ukupnih
gubitaka, koji su iznosili 6,8 milijardi kuna.
Proces privatizacije i jačanja poduzetništva osjetio se i na
poslovanju tvrtki u prošloj godini, u kojoj su privatna poduzeća
raspolagala sa 18,7 posto ukupnoga kapitala i rezervi, a ostvarila su
54,2 posto ukupnog prihoda gospodarstva. Državna pak poduzeća, koja
upravljaju sa 49,3 posto kapitala i s nešto manje od polovice imovine
ukupnog gospodarstva, u cjelini su poslovala s gubitkom od 937
milijuna kuna. Najlošije financijske rezultate imala su mješovita
poduzeća, kod kojih je negativan financijski rezultat iznosio 4,3
milijarde kuna, iako na njih otpada 30 posto sredstava i kapitala
ukupnog gospodarstva.
Po podacima ZAP-a, u Hrvatskoj je lani poslovalo 515 velikih, 1.335
srednjih te više od 58 tisuća malih poduzetnika.
Na popisu '400 najvećih' uočava se da ih je 55 u državnom
vlasništvu, dok ih je na sličnoj listi za 1994. bilo dvostruko više.
No tu treba imati u vidu i da su rezultati velikih javnih poduzeća,
koja su na listi većinom u prvih 20-ak, u protekloj poslovnoj godini
pogoršani u odnosu na 1994. Ukupan im je prihod smanjen 0,4 posto,
rashodi su porasli jedan posto, dobit je smanjena za 23,9 posto, a
gubitak povećan za čak 64,2 posto.
Po podacima ZAP-a, najveća i najrazvijenija gospodarska grana je
prehrambena industrija, koja sa 37.840 zaposlenih stvara 13,15
milijardi kuna ukupnog prihoda, a zatim slijedi tekstilna industrija s
35.778 zaposlenih i prihodom od 3,4 milijarde kuna.
Gotovo polovicu (49 posto) ukupnih gubitaka gospodarstva iskazali su
poduzetnici s područja industrije, pri čemu je žarište gubitaka u
brodogradnji, crnoj metalurgiji, proizvodnji i preradi prehrambenih
proizvoda, građevnog materijala, u metaloprerađivačkoj djelatnosti te
u proizvodnji tekstilnih prediva i tkanina. Poboljšana poduzetnička
aktivnost vidljiva je posebice u preradi kemijskih proizvoda,
proizvodnji električnih uređaja i strojeva, te proizvodnji
prehrambenih proizvoda.
Najviše tvrtki s liste 400 nalazi se u Zagrebu (166), slijedi
Primorsko-goranska županija (34), Splitsko-dalmatinska (26), Istarska
(22), Varaždinska (17), Osječko-baranjska (15) itd. U tri od 21
županije, u Gradu Zagrebu, Virovitičko-podravskoj i
Koprivničko-križevačkoj, poduzetnici s liste 400, ostvaruju više od 50
posto ukupnog prihoda gospodarstva županije. Druge županije imaju
manje postotke, a u Ličko-senjskoj županiji ni jedna tvrtka
nije na listi '400'.
Treba istači da je ZAP tražio suglasnost poduzetnika za objavu
podataka te da je tek njih 30-ak, od njih 400 odbilo dati tu
suglasnost, iz nepoznatih razloga. No oni su ipak svrstani na
rang-listu na mjestu koje im pripada, ali bez detaljnijih podataka.
(Hina) db ds
231051 MET oct 96