ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Hrvatski poslovno-financijski tjednik "Privredni vjesnik" (PV) i Zavod za platni promet objavili su specijalno izdanje "400 najvećih hrvatskih poduzeća". Riječ je o rangiranju tvrtki po ukupnom prihodu,
a na tih 400 tvrtki otpada 49,5 posto ukupnih prihoda gospodarstva, 66 posto kapitala, 48,5 posto dobiti prije oporezivanja i 44 posto ukupnog broja zaposlenih, rečeno je na današnjem predstavljanju rang-liste.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Hrvatski poslovno-financijski tjednik
"Privredni vjesnik" (PV) i Zavod za platni promet objavili su
specijalno izdanje "400 najvećih hrvatskih poduzeća". Riječ je o
rangiranju tvrtki po ukupnom prihodu, a na tih 400 tvrtki otpada 49,5
posto ukupnih prihoda gospodarstva, 66 posto kapitala, 48,5 posto
dobiti prije oporezivanja i 44 posto ukupnog broja zaposlenih, rečeno
je na današnjem predstavljanju rang-liste. #L#
Prvih dvadeset hrvatskih tvrtki po ukupnom prihodu u 1995. su: INA,
HEP, HPT, Hrvatske željeznice, Pliva, Podravka, Ina-Polimeri, Tisak,
Croatia Line, Hrvatske šume, Ina-Petrokemija, Diona, Industrogradnja,
PIK Vrbovec, Medika, Ericsson Nikola Tesla, Tankerska plovidba, Dukat,
Konzum i Hrvatska radio-televizija. Gledano po dobiti, najveću dobit u
1995. ostvario je HPT, a zatim slijede Pliva, Tvornica duhana Rovinj,
Ericsson Nikola Tesla, Narodne novine, Franck, Školska knjiga,
Coca-Cola, Medika i Panonska pivovoara.
Odgovorna urednica izdanja Mirjana Popović istaknula je da tek
predstoji pomnije isčitavanje podataka i njihova analiza, jer se nude
razne informacije, od bilance, ukupnog prihoda, dobiti, kapitala i
rezervi, udjela dobiti u ukupnom prihodu, dobiti prema kapitalu isl.
Ističući da je u 1995. poslovalo više od 60 tisuća tvrtki, direktor
PV-a Franjo Žilić je istaknuo da je to 10.000 tvrtki više nego 1994.,
ali da se udjel 400 najvećih u ukupnom prihodu svih poduzeća u 1995.
ipak povećao i to za 2,5 postotna poena. Za hrvatsko gospodarstvo
poslovna je 1995. bila iznimno teška, pri čemu ukupni prihodi nisu
mogli pokriti ukupne rashode za nešto manje od dva milijuna kuna.
Po podacima ZAP-a najveća i najrazvijenija gospodarska grana je
prehrambena industrija, koja sa 37.840 zaposlenih stvara 13,15
milijardi kuna ukupnog prihoda, a zatim slijedi tekstilna industrija s
35.778 zaposlenih i prihodom od 3,4 milijarde kuna.
Zanimljiva je koncentracija najvećih hrvatskih kompanija po
pojedinim županijama te su tako, nastavio je Žilić, u gradu Zagrebu,
Virovitičko-podravskoj i Križevačko-koprivničkoj županiji, poduzetnici
s liste 400 praktički osnovni nositelji gospodarstva, a u drugim
županijama oni čine 40 do 50 posto ukupnog prihoda gospodarstva.
Glavni direktor ZAP-a Bogomil Cota istaknuo je da se tim podacima
jako puno služe predstavnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog
fonda. Općenito gledano, podaci govore da manja poduzeća daju bolje
rezultate od srednjih i velikih, kao i da su privatna i mješovita
poduzeća daleko uspješnija od državnih. Podsjetio je da je ZAP tražio
suglasnost poduzetnika za objavu podataka te da je tek 30-ak, od njih
400 odbilo dati tu suglasnost, iz samo njima poznatih razloga. No oni
su svrstani na rang-listi na mjestu koje im pripada, ali bez
detaljnijih podataka.
Govoreći o značaju takvih informacija, Veronika Lozić iz ZAP-a
je kazala da je ZAP u 1995. dao 60.000 informacija o bonitetu tvrtki,
a da je već sada ta brojka premašena.
Po tablicima važnijih industrijskih grana, kod metaloprerađivača po
ukupnom prihodu vodi M.I.V. iz Varaždina, kod strojogradnje riječki
"Torpedo", kod električnih strojeva i aparata "Ericsson Nikola Tesla",
a kod proizvodnje kemijskih proizvoda Ina-Polimeri. Prvo mjesto u
preradi kemijskih proizvoda pripada Plivi, u proizvodnji finalnih
proizvoda od drva "Tvin-u" iz Virovitice, u proizvodnji gotovih
tekstilnih proizvoda "Heruc-u" iz Zagreba, a kod proizvodnje
prehrambenih proizvoda prva je po ukupnom prihodu "Podravka".
(Hina) db ds
151348 MET oct 96