ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost početkom iduće godine po jedinstvenoj stopi od 22 posto, cijene na malo jednokratno će porasti između 2,3 i 5,2 posto, no to neće imati inflatornih učinaka,
rezultati su istraživanja Instituta za javne financije. (tablica: stope.tif)
TABLICA: STOPE.TIF
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost
početkom iduće godine po jedinstvenoj stopi od 22 posto, cijene na
malo jednokratno će porasti između 2,3 i 5,2 posto, no to neće imati
inflatornih učinaka, rezultati su istraživanja Instituta za javne
financije. (tablica: stope.tif) #L#
Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost, koji zamjenjuje postojeća porezna
opterećenja, po jedinstvenoj stopi od 22 posto oporezivat će se sva dobra
i usluge.
Sadašnja porezna opterećenja kod poljoprivrednih proizvoda iznose 8,5 posto,
a kod industrijskih prehrambenih proizvoda 13,9 posto. Industrijski
neprehrambeni proizvodi opterećeni su sa 25,3 posto poreza, od čega su
tekstilni proizvodi opterećeni s najmanje 34,08 posto poreza, rasvijeta i
ogrijev sa 21,1 posto, predmeti za opremu stana sa 33,3 posto, a minimalno
porezno opterećenje usluga iznosi deset posto.
Prema dosadašnjim obračunima, proizvođačku cijenu čine troškovi i
profit proizvođača, veletrgovačku cijenu čine inputi, marža veletrgovine,
te porez na promet usluga trgovine na veliko, dok su u maloprodajnu cijenu
uključene veletrgovačka cijena kupljene robe, marža trgovine na malo,
porez na promet proizvoda i porez na promet usluga trgovine na malo.
Istraživanje Instituta za javne finacije provedeno je u dva scenarija.
U prvom se pretpostavlja da će proizvodi i usluge poskupjeti ili
pojeftiniti za razliku sadašnjeg poreza i PDV-a, te da su davatelji
obrtničkih i osobnih usluga s godišnjim prometom manjim od 50 tisuća kuna
izvan sustava PDV-a. U drugom se scenariju pretpostavlja da će svi
proizvođači i trgovci, čiji su proizvodi opterećeniji nego što će biti
nakon uvođenja PDV-a, tu razliku pretočiti u maržu i profite, a oni
proizvodi koji se sada oporezuju po nižoj stopi da će poskupjeti, te
da će cijene izuzetih proizvoda i usluga ostati iste. Po trećem ili
pomoćnom scenariju predviđa se koliko bi porasle cijene poljoprivrednih
i prehrambenih proizvoda da je PDV uveden u siječnju ove godine na tadašnje
cijene.
Rezultati istraživanja pokazuju da će porezna reforma, prema prvom scenariju,
cijene u siječnu 1997. podići najviše 2,3 posto prema ovogodišnjem siječnju.
Prema tome, maloprodajne bi cijene poljoprivrednih proizvoda mogle porasti
najviše 12,4 posto, dok bi se maloprodajne cijene industrijskih neprehrambenih
proizvoda mogle smanjiti oko dva posto. Istodobno, oko 7,7 posto poskupjet će
industrijski prehrambeni proizvodi, od čega bi proizvodi od žita poskupjeli
13,9 posto, kruh i tjestenina 16,7 posto, mlijeko 13,5 posto, a masnoće 21,7
posto, dok bi prerađena i konzervirana riba pojeftinila za 1,9 posto. Cijene
pića i duhana, prema tim istraživanjima, ostale bi iste.
Unutar industrijskih neprehrambenih proizvoda, tekstilni bi proizvodi
pojeftinili najmanje 8,9 posto, proizvodi od kože 6,1 posto, oprema stana za
8,4 posto, a 1,9 posoto sredstva za higijenu, dok bi rasvijeta i ogrijev
poskupjeli 1,1 posto, a ljekovi 0,4 posto.
Sredstva za obrazovanje i kulturu poskupjeli bi 15,6 posto, tekuća goriva i
maziva 1,5 posto, dok bi građevinski materijal pojeftinio 0,8 posto, a
prometna sredstva 7,6 posto. Kod uslužnih se djelatnosti predviđa 10,8 posto
poskupljenja.
Po drugom scenariju, dakle uz pretpostavku da neće biti sniženja, cijene
bi mogle porasti najviše 5,2 posto u odnosu na cijene iz siječnja ove godine.
U tom bi slučaju cijene industrijskih prehrambenih proizvoda poskupjele
osam posto, cijene pića zadržale bi razinu iz ovogodišnjeg siječnja, a
industrijski neprehrambeni proizvodi poskupjeli bi 2,70 posto. Tekstilni
proizvodi bili bi skuplji 0,2 posto, proizvodi od kože 0,7 posto, rasvjeta
i ogrijev 3,7 posto, sredstva za higijenu 2,7 posto, lijekovi 1,5 posto,
dok bi sredstva za obrazovanje i kulturu poskupjela 16,4 posto.
Istodobno, tekuća i maziva goriva poskupjela bi 1,5 posto, građevinski
materijal za 0,2 posto, dok bi cijene prometnih sredstva i sredstva za
opremu stana ostale iste.
Prema pomoćnom scenariju, po kojem se istraživao utjecaj PDV-a na
cijene iz siječnja ove godine, cijene pića, duhana, usluga i industrijskih
neprehrambenih proizvoda ne bi se mijenjale, a ostale bi se cijene
kretale kao u prvom scenariju.
Zakon o porezu na dodanu vrjednost predviđa izuzeća za one proizvode čijim
se neoporezivanjem želi ubrzati regresivno djelovanje poreza, na dobra za
koja se smatra da koriste općem dobru te ona dobra gdje je oporezivanje
administrativno teško provedivo. Tako su od toga poreza oslobođeni najam,
financijske, zdravstvene i socijalne usluge, obrazovanje te vjerske i
kulturne ustanove.
U većini razvijenih europskim zemljama, koje uz opću stopu toga poreza
imaju dvije i više povlaštenih stopa te stopu za luksuznu robu, od
oporezivanja su oslobođene telekomunikacije, kultura, najam, bolnice,
šport, prijevoz putnika, socijalna skrb, vodoprivreda, pokopi, pisci,
izdavači, obrazovanje i financijske usluge. Povlaštene stope koriste
se kako bi se potaknula potrošnja određenih proizvoda ili zaštitili
siromašniji slojevi stanovništva, a viša stopa od opće primjenjuje se
na luksuzne proizvode.
U europskim tranzicijskim zemljama od PDV-a su uglavnom izuzete
financijske, socijalne i zdravstvene usluge, osiguranje, obrazovanje,
poštanske usluge, televizija, kultura, igre na sreću, javni prijevoz i
osnovni prehrambeni proizvodi. Uz uobičajena izuzeća, u Bugarskoj su,
primjerice, od oporezivanja u prve tri godine primjene toga poreza
oslobođeni kruh, mlijeko, jogurt, sir, energija, grijanje, vodoopskrba,
ugljen, drva i lijekovi.
Porezni obveznik oslobođen plaćanja PDV-a ipak mora plaćati poreze na
sve nabavljene inpute. Pritom ne mora voditi posebno računovodstvo, ni
registrirati se kao porezni obveznik PDV-a, pa ni ispunjavati poreznu
prijavu.
Osim izuzimanja pojedinih proizvoda i usluga, u većini zemalja, do
određene razine prihoda, od poreza su oslobođene i male tvrtke, jer se
smatra da troškovi ubiranja toga poreza premašuju ubranu svotu. Stoga
mala tvrtka ne uračunava PDV u cijenu proizvoda ili usluga, a ne
iskazuje ga ni na računu za prodanu robu. Primjerice, u Francuskoj se
PDV ne primjenjuje na male tvrtke čiji godišnji promet ne premašuje 1.820
američkih dolara, u Velikoj Britaniji 67.260 dolara, u Švicarskoj 50.099
dolara, u Austriji 3.270 dolara, dok je taj prag u Grčkoj četiri tisuće
dolara.
U Hrvatskoj, po Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, male tvrtke, čija
godišnja isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj
godini nije nadmašila 50 tisuća kuna (devet tisuća dolara), oslobođena je
plaćanja PDV-a.
Kad je riječ o udjelu prihoda od PDV-a u bruto domaćem proizvodu (BDP),
u Hrvatskoj, po rezultatima istraživanja Instituta za javne financije,
taj bi udjel iznosio deset posto, što ovisi o visini i broju primjenjenih
stopa te širini porezne osnovice. Usporedbe radi, Institut je proveo analizu
udjela PDV-a u BDP-u 20 zemalja s jedinstvenom stopom toga poreza, a rezultati
su pokazali da taj udjel uz prosječnu stopu od 11,3 posto u prosjeku doseže
4,7 posto.
(Hina) mib sab
151048 MET oct 96