STATISTIKA

STATISTIKA U KOLOVOZU MANJE NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj kolovoza bilo 256.091 nezaposlenih osoba, što je 0,4 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, ali 10 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tijekom kolovoza Zavodu se prijavilo 13.078 novih osoba, 11 posto manje nego lani, a posao je našlo 6608 osoba, 19,2 posto više. Promatrano po stručnoj spremi, najviše je nezaposlenih, 34,9 posto, među kvalificiranim (KV) i visokokvalificiranim (VKV) osobama. Slijede osobe sa srednjom stručnom spremom (SSS) s 22 posto udjela, nekvalificirane (NKV) osobe s 21,1 posto, potom polukvalificirane (PKV) i osobe s nižom stručnom spremom (NSS) s 14,7 posto udjela. Udio osoba sa visokom stručnom spremom (VSS) bio je četiri posto, a sa višom stručnom spremom (VŠS) 3,1 posto. U odnosu na kolovoz lani, u dvije županije zabilježen je pad, a u osamnaest porast nezaposlenosti. Najveći porast zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24,1 posto, a smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u Požeško-slavonskoj (0,9 posto) i Istarskoj županiji (0,8 posto). Zbog prestanka rada tvrtki i poslodavaca potkraj kolovoza u Zavodu je bilo prijavljeno 31.054 osoba, 0,6 posto manje nego u srpnju, ali i 3,9 posto više nego u istom mjesecu lani. Inače, u kolovozu su Zavodu bila prijavljena 10.052 slobodna radna mjesta ili 23,8 posto više nego lani. RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu bila 9,3 posto veća nego u istom mjesecu lani. Pritom je proizvodnja sredstava rada povećana 37,2 posto, reprodukcijskog materijala 6,7 posto, a proizvodnja roba za široku potrošnju povećana je 4,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Industrijska je proizvodnja u prvih osam mjeseci ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, povećana 2,3 posto. Pri tome je proizvodnja sredstava rada veća 14,7 posto, reprodukcijskog materijala 1,6 posto, dok pad od 0,1 posto bilježi proizvodnja roba za široku potrošnju. U prvih osam mjeseci ove godine porast proizvodnje zabilježen je u 18 industrijskih grana, pri čemu je najviše, 36,1 posto, povećana proizvodnja obojenih metala, dok je u brodogradnji porast iznosio 30,5 posto. Značajniji rast zabilježen je i u proizvodnji građevnog materijala (28,3 posto), elektroprivredi i proizvodnji nemetalnih minerala (21,8 posto). Među 15 industrijskih grana koje u prvih osam mjeseci ove godine bilježe pad proizvodnje su proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina (25,9 posto) te proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda (11,5 posto). Od značajnijih industrijskih grana pad od 11,6 posto zabilježen je u proizvodnji naftnih derivata, dok je u proizvodnji prehrambenih proizvoda taj pad iznosio 0,6 posto. PAD BROJA ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u srpnju ove godine bila zaposlena 976.301 osoba, što je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, 0,1 posto manje nego mjesec dana ranije, odnosno 4,5 posto manje u odnosu na isti mjesec lani. Pritom je u privredi bilo zaposleno 745.218 osoba, 0,1 posto manje nego u lipnju, dok je u neprivredi radilo 231.083 djelatnika, isto kao i mjesec ranije. Najviše je zaposlenih, 324.098, bilo u industriji i rudarstvu, što je 0,5 posto manje nego u lipnju. Porast broja zaposlenih u srpnju ostvaren je u sedam od ukupno 14 gospodarskih sektora. Najveći je porast, četiri posto u odnosu na lipanj, ostvaren u ugostiteljstvu i turizmu, gdje je bilo zaposleno 46.145 radnika. Slijedi vodoprivreda s 4125 zaposlenih osoba, 1,8 posto više. Istodobno, u ostalim je sektorima zabilježen pad broja zaposlenih, a najveći pad, za 0,7 posto, bio je u poljoprivredi i ribarstvu, gdje je radilo 31.113 osoba, te u trgovini, u kojoj je u srpnju bilo 96.034 radnika. VEĆA PROSJEČNA NETO PLAĆA - Prosječna neto plaća isplaćena u Hrvatskoj za lipanj ove godine iznosila je 1.994 kune, što je realno 2,6 posto više nego za isti mjesec prošle godine, podaci su DZS. Zaposlenima u privredi isplaćena je u lipnju prosječna neto plaća u iznosu od 1.951 kunu, 4,2 posto više, dok je u neprivrednim djelatnostima ona iznosila 2.114 kuna, 1,7 posto posto manje nego za lanjski lipanj. Najveće prosječne neto plaće isplaćene su u sektoru financija i drugih usluga, i to u iznosu od 2.589 kuna, što je 9,1 posto više, te u sektoru tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovima, udruženjima i organizacijama u iznosu od 2.335 kuna ili 2,3 posto više nego prošle godine. Najniža prosječna plaća za lipanj iznosila je 1.749 kuna, a isplaćena je u obrtništvu. Istodobno, ona je bila 0,4 posto veća od prošlogodišnje. U ugostiteljstu i turizmu ona je dosegnula 1.762 kune, što je u usporedbi s prošlogodišnjom četiri posto manje. NEPROMIJENJENE CIJENE NA MALO - U Hrvatskoj su cijene na malo u kolovozu ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec. Pritom su i cijene roba i usluga ostale na razini od srpnja. U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom, u osmom mjesecu ove godine cijene na malo porasle su, pak, 4,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U osam mjeseci ove godine cijene na malo porasle su 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su cijene roba povećane 2,5, a usluga 8,5 posto. Pad troškova života Troškovi su života u kolovozu, u usporedbi sa srpnjem, manji za 0,8 posto, pri čemu su izdaci za robu bili manji za jedan posto, a za usluge 0,1 posto. U usporedbi s lanjskim kolovozom, troškovi su života u kolovozu bili 6 posto veći. U osam mjeseci ove godine troškovi su života porasli 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. I proizvođačke su cijene ostale nepromijenjene Proizvođačke su cijene u kolovozu ostale na razini srpanjskih, pri čemu su cijene sredstava rada i reprodukcijskog materijala bile 0,3 posto manje, a robe za široku potrošnju 0,4 posto veće nego u srpnju. U usporedbi s lanjskim kolovozom cijene industrijskih proizvoda povećane su 1,3 posto. Os siječnja do kolovoza proizvođačke su cijene porasle 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. PAD IZVOZA I UVOZA - U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz Hrvatske iznosio je 2,57 milijardi američkih dolara, što je 5,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je uvoz iznosio 4,28 milijardi dolara ili 4,8 posto manje nego u istom razdoblju 1995. godine. Izvoz proizvoda za reprodukciju dosegnuo je u prvih sedam mjeseci ove godine vrijednost od 1,38 milijardi dolara, što je 2,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a proizvoda za široku potrošnju 883 milijuna dolara, 5,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. Izvoz proizvoda za investicije pao je, pak, 12,7 posto, na 308 milijuna dolara. Uvoz proizvoda za reprodukciju iznosio je u prvih sedam mjeseci 2,34 milijarde USD, što je 7,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz proizvoda za široku potrošnju pao 1,6 posto, na 1,16 milijardi dolara. Uvoz proizvoda za investicije porastao je, pak, 0,9 posto, na 777 milijuna dolara. RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO - Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo bio nominalno 9,1, a realno 9,2 posto veći nego mjesec dana prije. U odnosu na srpanj prošle godine realno je, pak, porastao 20,7 posto. Promet u trgovini na veliko porastao je u srpnju 7,9 posto u odnosu na lipanj, te 10,3 posto prema srpnju prošle godine. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci u maloprodaji je promet realno porastao 11,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u trgovini na veliko promet uvećan za 8,0 posto. Državni zavod za statistiku procijenjuje kako će u kolovozu promet u maloprodaji, izražen u tekućim cijenama, porasti 8,3 posto u odnosu na srpanj, dok bi u veleprodaji promet trebao pasti za 2,9 posto. DALJNJI RAST INSOLVENTNOSTI - Prema podacima Zavoda za platni promet, iznos nepodmirenih, a prijavljenih obveza u gospodarstvu dosegnuo je potkraj lipnja 7,579 milijardi kuna, što je 2,9 posto ili otprilike 200 milijuna kuna više nego mjesec dana prije. Pritom je broj insolventnih pravnih osoba porastao na 13.760, a ta su poduzeća zapošljavala 156.663 djelatnika. Od gospodarskih grana po neplaćenim obvezama prednjači trgovina na malo s 1,5 milijardi kuna dugovanja, što predstavlja 20,1 posto ukupnog iznosa prijavljenih, a nepodmirenih obveza. Slijede trgovina na malo s 997 milijuna kuna duga, poljoprivredna proizvodnja s 880 milijuna kuna, brodogradnja s 416 milijuna kuna itd. 181339 MET sep 96