ŠVICARSKA PRISTUPA PROGRAMU "PARTNERSTVO ZA MIR"?

BURE, 14. listopada - (Hina) - Trinaestotjedna obuka u najvećem švicarskom vojnom kampu omogućuje da se svaki primljeni novak savršeno pripremi za borbu u obrani zemlje od neprijatelja bilo koje vrste. Radi se, kako piše Reuterov novinar Michael Shields, o tradiciji koju Švicarci usavršavaju već generacijama kako bi svoju zemlju na najbolji mogući način obranili od svih mogućih napadača. #L# No, stoljećima njegovana tradicija stroge vojne izolacije u moderno je vrijeme sve manje popularna, budući da Švicarska iz nje polako izlazi i sve se više, sa svojom vojskom od 400 000 vojnika, okreće suradnji s Europom u pogledu europske sigurnosti. Švicarci su, naime, napokon odlučili promoliti glavu iz stoljećima štićene utvrde svoje tradicionalne neutralnosti, a da je pri tome uopće ne moraju dovesti u pitanje - priključit će se programu NATO-a "Partnerstvo za mir" (Partnership for Peace, PFP), čiji je cilj poticati suradnju između nekadašnjih protivnika europskoga hladnog rata, ali to ne znači da se njihova zemlja mora učlaniti u NATO. Ulazak Švicarske u taj program, planiran negdje za kraj ove godine, upozorava na to da švicarski dužnosnici ipak poduzimaju, iako oprezne, korake k jačanju odnosa između njihove zemlje i vanjskoga svijeta, a da pri tome uopće neće uznemiriti duboko konzervativnu domaću većinu. Švicarski ministar obrane Adolf Ogi stranim je novinarima takvu odluku objasnio izjavom da Švicarska ne želi biti isključena iz europskih poslova. "Ne želimo postati članica NATO-a, ali želimo sudjelovati u programu 'Partnerstvo za mir' zato što je bitno da Europi i svijetu dokažemo kako zemlja s četiri različite kulture, četiri različita jezika i 26 saveznih država, može u tome puno pripomoći. U našoj zemlji vlada demokracija i funkcionira savezni sustav, a imali smo vremena od 1848. godine sebi i svijetu dokazati kako možemo živjeti u mirnoj i slobodnoj zajednici. Švicarska je najinternacionalnija zemlja u Europi i mislim da ima što dati drugim zemljama", rekao je Ogi. Bern se programu "Partnerstvo za mir" u načelu odlučio pridružiti prošli mjesec, a švicarskim je dužnosnicima dana lista aktivnosti koja im pruža uvid u način vojnog razmišljanja NATO-a i zemalja istočne Europe, a da ih se pri tom ničim ne obvezuje na savezništvo. Švicarskim će se dužnosnicima tako omogućiti da promatraju vojne vježbe i sudjeluju u mirotvornim vježbama, a istodobno se od njih neće očekivati pristupanje bilo kakvom savezu. Naime, švicarskoj je vladi referendumom iz 1993. godine zabranjeno slanje švicarskih naoružanih mirotvoraca u inozemstvo. Još jedan simbol švicarske inicijative da sebi priskrbi bolji imidž u svijetu je i ženevski Centar za sigurnosnu politiku - mirotvorna akademija na kojoj europski i američki vojni dužnosnici zajedno uče rješavati probleme vojne sigurnosti. No, još ostaje nejasno, zašto zapravo toj maloj europskoj državici treba tolika vojska. Ogi i drugi dužnosnici odbijaju dati jasan odgovor, čak i na pitanje što je prema njihovu mišljenju najveća opasnost za njihovu zemlju. "To je dobro pitanje. Vojska je zapravo neka vrsta osiguranja, a činjenica da nismo imali udjela u nijednom od dva velika svjetska rata dokazuje da smo uvijek bili dobro pripremljeni. Trenutačno u Europi, kao i svugdje u svijetu, ima raznih vojnih sukoba; spomenimo samo Bosnu, Sjevernu Irsku, Gornji Karabah, i upravo je zato od velike važnosti - a švicarski to narod dobro zna - biti spreman na sve", izjavio je Ogi. Iako je nekoliko europskih zemalja odlučilo napustiti sustav obvezatnog novačenja i uspostaviti profesionalnu vojsku, Ogi tvrdi da je u Švicarskoj novačenje prijeko potrebno kako bi se u toj zemlji, podijeljenoj na regije različitih jezika i kultura, održalo vojno jedinstvo te da bi se, kada bi se napustio postojeći sustav, srušio most između vojske i švicarskoga društva. (Hina) gt fs 141414 MET oct 96