BERN, 30. rujna (Hina/AP) - Švicarski je parlament u ponedjeljak učinio prvi korak prema otvaranju bankovnih knjiga koje bi mogle kriti tajne o financijskim zlodjelima prema nacističkim žrtvama.
BERN, 30. rujna (Hina/AP) - Švicarski je parlament u ponedjeljak
učinio prvi korak prema otvaranju bankovnih knjiga koje bi mogle kriti
tajne o financijskim zlodjelima prema nacističkim žrtvama. #L#
Nacionalno vijeće glasalo je u omjeru 160-0 za zakon, predložen pod
velikim međunarodnim pritiskom. Taj bi zakon dopustio nezavisnu istragu
o ulozi švicarskih banaka u Holokaustu.
Riječima: "Moralna reputacija cijele zemlje je u igri" i "Ono što
činimo danas, činimo kasno, ali ne i prekasno", ključna
predlagateljica Lili Nabholz pozvala je zastupnike da glasuju za
zakon.
Gornji dom treba u prosincu usvojiti zakon koji će u travnju biti
primijenjen. Nezavisnoj komisiji stručnjaka trebat će pet godina da
završe istragu, a moraju imati slobodan pristup svim dokumentima, koje
ne smiju skrivati niti banke, niti odvjetnici.
Ministar vanjskih poslova Flavio Cotti drži da će biti teško
istraživati nakon 50 godina, a rezultati bi mogli biti razočaravajući.
Prema tvrdnjama židovskih skupina banke drže do 7 milijardi dolara u
efektivi i kamatama koje pripadaju Židovima ubijenim za nacističkog
režima, dok su švicarske banke za 39 milijuna švicarskih franaka
utvrdile da su vjerojatno pripadali žrtvama Holokausta.
Kampanju je povela Britanija tvrdnjom da švicarske banke čuvaju još i
stotine milijuna dolara u zlatu što ga je nacistička Njemačka prodala
švicarskim bankama po sniženim cijenama.
Prema sporazumu sklopljenom sa Saveznicima 1946. godine, Švicarska je
isplatila 250 milijuna franaka (tada 60 milijuna dolara) Britaniji,
Sjedinjenim Državama i Francuskoj na ime svih potraživanja nacističkog
zlata. Povjesničari drže da je preostalo zlato od tada vjerojatno
prodano nekamo drugdje.
U nekoliko je navrata Švicarska pokušavala udovoljiti židovskim
potraživanjima. U rujnu je židovskim organizacijama isplatila milijun
švicarskih franaka.
Pitanje uloge Švicarske, male zemlje okružene silama Osovine ponovo
je došlo u središte pozornosti prošle godine, o 50-obljetnici kraja
Drugog svjetskog rata. Švicarska je vlada prvi put zamolila Židove za
oprost za "neoprostive pogreške" počinjene za Holokausta.
Komisija, imenovana prema novome zakonu, trebala bi istražiti
događaje, ali ne i odgovarati na individualne zahtjeve žrtava nacizma.
Za ta će se pitanja starati komisija koju su uspostavile Udruga
švicarskih banaka i židovske organizacije.
(Hina) rt dh
302330 MET sep 96