ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio je današnji rad očitovanjem ministra pravosuđa Miroslava Šeparovića o primjedbama i prijedlozima zastupnika iz višesatne rasprave o konačnom prijedlogu zakona o
vraćanju i odšteti za oduzetu imovinu. U raspravi je, unatoč razlikama glede nekih rješenja, većina zastupnika ocijenila da je predloženi zakon bolji od onog u prvome čitanju, pogotovo zato što, kako je kazao dr. Franjo Gregurić (HDZ), "pokušava ispraviti što više nepravdi iako sigurno njime neće mnogi biti zadovoljni".
ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio
je današnji rad očitovanjem ministra pravosuđa Miroslava Šeparovića o
primjedbama i prijedlozima zastupnika iz višesatne rasprave o konačnom
prijedlogu zakona o vraćanju i odšteti za oduzetu imovinu. U raspravi
je, unatoč razlikama glede nekih rješenja, većina zastupnika ocijenila
da je predloženi zakon bolji od onog u prvome čitanju, pogotovo zato
što, kako je kazao dr. Franjo Gregurić (HDZ), "pokušava ispraviti što
više nepravdi iako sigurno njime neće mnogi biti zadovoljni". #L#
Nije moguće ispraviti sve nepravde, pa je kompromis nužan, mišljenje
je i Ivana Milasa (HDZ), a i Smiljko Sokol (HDZ) drži da je predloženi
zakon, uz amandmane Odbora za zakonodavstvo, uspio naći nužnu
ravnotežu da se ispravljanjem bivših nepravdi ne počine nove.
Predloženim se zakonom postižu oba cilja - zadovoljava se većina
građana i ujedno štiti država, ocijenio je Milivoj Kujundžić (HDZ).
Pravednim predloženi su zakon ocijenili i Vice Vukojević (HDZ) i
Milovan Šibl (HDZ), ističući da se njime zadovoljavaju interesi većine
stanovništva.
No, nasuprot takvim ocjenama, nekolicina se zastupnika zauzela za
dosljednije poštivanje načela naturalne restitucije. Takav je
prijedlog - povrat imovine u što više slučajeva, kada to nije moguće -
tržišna naknada, a u slučajevima kada se nekretnina ne može vratiti -
ponuditi vlasniku neku drugu nekretninu, iznio i nezavisni zastupnik
Jakob Eltz. Mišljenja je da bi stoga zakon možda trebao u treće
čitanje, a takav je prijedlog iznio i Ivan Gabelica (HČSP) koji drži
da je predloženi zakon nekonzistentan, te se zauzima za naturalnu
restituciju gdje god je to moguće.
Najviše su pozornosti u svojim raspravama zastupnici ipak posvetili
rješenjima za nacionalizirane i konfiscirane stanove. Većina je
zastupnika pritom pozdravila zaštitu stečenih prava stanara u
nacionaliziranim stanovima i mogućnost da ga oni otkupe, a bivši
vlasnici dobiju naknadu. Tako je primjerice Željka Antunović (SDP)
ustvrdila da je ta "evolucija" predlagača rezultirala prihvatljivim
prijedlogom zakona barem za većinu stanovništva. Takvo je rješenje na
kojem je posljednih godina ustrajavala socijaldemokracija, ocijenila
jedino mogućim.
No, nedosljednim je Vladimir Primorac (HSLS) ocijenio odredbu o
povratu u vlasništvo konfisciranih stanova zapitavši koliko će time
biti zaštićeno načelo pravednosti. On drži, a to predlaže i
amandmanom, da se ti stanovi ne vraćaju nego da se bivšim vlasnicima
da naknada. Napominje pri tom da je ionako većina tih stanova već
prodana.
Nasuprot tome, Zlatko Tomčić (HSS) je zamjerio što se neprestano
pokušava stvoriti sukob vlasnika i stanara iako tu objektivnog
problema, po njemu, nema. U ime HSS-a on predlaže da se bivšim
vlasnicima, gdje god je to moguće, omogući da postanu i stvarni
vlasnici, a da se stanarima prizna sigurnost stanovanja i omogući
benificirani otkup stana, ali ne onoga koji ima bivšeg vlasnika, već
novoizgrađenog stana ili stana koji će ostati nakon otkupa bivših
društvenih stanova.
Protiveći se takvu prijedlogu, Vladimir Šeks (HDZ) je kazao da bi to
značilo potpunu pravnu nesigurnost za najmanje 200 tisuća ljudi.
Nekolicina je zastupnika u svojim raspravama upozorila i na odredbe o
zemljištu bivših zemljišnih zajednica, a nerazumljivim su nazvali
predloženo rješenje da se to zemljište ne vraća, iako je ono danas
većinom neobrađeno, ocijenio je Petar Žitnik (HSS).
Vladimir Šeks (HDZ) na to je odgovorio da predloženo rješenje
omogućava da Vlada to zemljište prenese na jedinice lokalne samouprave
i uprave, pa ako se zemljišne zajednice ponovno ustroje nema razloga
da im se ne vrati.
Mišljenja da je predlagatelj to dobro riješio, jer je to jamstvo da
će se to zemljište namjenski upotrijebiti, bio je i Ivica Gaži (HDZ).
Uz niz načelnih primjedaba, primjerice Tomčićeve da nitko nije rekao
koliko će stajati denacionalizacija po predloženom zakonu, zastupnici
su se osvrnuli i na niz konkretnih odredaba, pa je na primjer dr.
Franjo Gregurić (HDZ) dobrim rješenjem ocijenio odredbu da zahtjeve za
povratom mogu postaviti samo hrvatski državljani. Istog je mišljenja
bio i Bosiljko Mišetić (HDZ), koji je podupro predloženi zakon, ali i
upozorio na neka loša rješenja, poput onog po kojemu bi kod poduzeća,
koja su postala vlasništvo trećih osoba, nadoknadu bivšim vlasnicima
osiguravao Hrvatski fond za privatizaciju.
Vlada će ustrajati da se zakon donese, kazao je odbijajući prijedloge
za trećim čitanjem ministar Šeparović, napominjući da do glasovanja
ima dovoljno vremena za usuglašavanje s podnesenim amandmanima.
Osvrćući se na prijedloge da temeljno načelo bude naturalna
restitucija, ministar pravosuđa je ocijenio da "što se ona više
priznaje, to su prava trećih više narušena". Sigurno da je
najpoštenija tržišna cijena, ali Hrvatska uz taj problem mora
financirati i obnovu u ratu razrušene zemlje, kazao je, uz ostalo,
ministar Šeparović.
Zastupnički dom Sabora 11. sjednicu nastavit će sutra.
(Hina) bn/bm/sšh sp
092127 MET oct 96