ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Autori prvih knjige iz prirodoslovlja u Hrvatskoj bili su istaknuti članovi Matice hrvatske: Oton Kučera, Mijo Kišpatić i Bogoslav Šulek. I ti podaci svjedoče o ulozi koju je Matica hrvatska imala u
stvaranju znanstvene sredine u Hrvatskoj, istaknuo je potpredsjednik Matice hrvatske Nedjeljko Fabrio u pozdravnim riječima upućenim sudionicima znanstvenoga skupa "Hrvatski prirodoslovci 5". Skup se održava danas na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) pod pokroviteljstvom zagrebačkoga i splitskoga Sveučilišta, a u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske te Matičina ogranka Split.
ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Autori prvih knjige iz prirodoslovlja u
Hrvatskoj bili su istaknuti članovi Matice hrvatske: Oton Kučera,
Mijo Kišpatić i Bogoslav Šulek. I ti podaci svjedoče o ulozi koju je
Matica hrvatska imala u stvaranju znanstvene sredine u Hrvatskoj,
istaknuo je potpredsjednik Matice hrvatske Nedjeljko Fabrio u
pozdravnim riječima upućenim sudionicima znanstvenoga skupa "Hrvatski
prirodoslovci 5". Skup se održava danas na zagrebačkom
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) pod pokroviteljstvom
zagrebačkoga i splitskoga Sveučilišta, a u organizaciji Odjela za
prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske te Matičina ogranka Split.
#L#
I dok je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti HAZU
akademik Ivan Supek naglasio značaj sveučilišne autonomije za razvoj
znanosti i edukaciju znanstvene sredine, dekan PMF-a prof. dr. Biserka
Nagy upozorila je na, kako je kazala, "pornografiju znanosti".
Pojasnila je da pod tim terminom podrazumijeva raznovrsne napise i
ocjene izrečene u medijima vezane uz određena znanstvena područja i
projekte, a posebice genetska istraživanja. Takvi napisi, ocijenila
je, "nanose štetu znanosti u cjelini, premda se u našoj sredini u
posljednje vrijeme dosta učinilo za popularizaciju znanosti".
Za prijepodnevnoga je dijela skupa bilo riječi o životu i djelu
utemeljitelja hrvatske imunologije Nikše Alegrettija, osnivača
suvremene daktiloskopije Ivana Vučetića, začetnika kontroliranog
uzgoja riba Dinka Morovića te utemljitelja primjenjenih planktonskih
istraživanja Tome Gamulina.
Poslijepodnevni će pak dio skupa, među ostalim, biti posvećen
izlaganjima o osnivaču moderne ribarstvene znanosti Tonku Šoljanu,
nestoru hrvatske brodogradnje Đuri Stipetiću te fizičaru i oceanologu
Josipu Goldbergu.
(Hina) ip ds
041523 MET oct 96