PINKOVAC, 22. rujna (Hina) - Prvu nagradu za kulturu "Naj selo", koju Hrvatska matica iseljenika (HMI) dodjeljuje za najuspješnije selo hrvatskih manjina u susjednim zemljama, na dašašnjoj je svečanosti načelniku općine - trgovišta
Pinkovac (Guettenbach) Leu Radakovitsu uručio ravnatelj HMI-ja Ante Beljo.
PINKOVAC, 22. rujna (Hina) - Prvu nagradu za kulturu "Naj selo", koju
Hrvatska matica iseljenika (HMI) dodjeljuje za najuspješnije selo
hrvatskih manjina u susjednim zemljama, na dašašnjoj je svečanosti
načelniku općine - trgovišta Pinkovac (Guettenbach) Leu Radakovitsu
uručio ravnatelj HMI-ja Ante Beljo. #L#
Nagrada - skulptura je stilizirano glagoljsko slovo H (hjer), koje,
po riječima autora idejne skice Hrvoja Salopeka, voditelja Odjela za
hrvatske manjine HMI-ja, osim hrvatstva općenito simbolizira i
povijesnu opstojnost Hrvata u nagrađenom selu. Skulptura je izrađena u
IKOM-ovoj radionici u Zagrebu.
Ravnatelj HMI-ja Ante Beljo je istaknuo da i Hrvati koji žive u
susjednim zemljama, kao i hrvatski iseljenici, sada konačno imaju
svoju državu i Hrvatsku maticu iseljenika koju je hrvatska država
zadužila za njegovanje veza s Hrvatima izvan matične domovine.
Načelnik pinkovačke općine Leo Radakovits podsjetio je da su mnoge
generacije u Pinkovcu omogućile da njegovi sadašnji stanovnici, koji
sebe sami nazivaju Pinkovčarima, mogu biti dobitnici ovakve nagrade.
O tome zašto je baš Pinkovcu pripala čast da bude prvim nositeljem
nagrade Hrvatske matice iseljenika govorio je Jurica Čenar, poznati
gradišćansko-hrvatski pisac i novinar. Ističući da zato postoje
mnogobrojni razlozi, Čenar je posebice naglasio kvalitetu njegovanja
hrvatskog jezika i kulture, za koju je osobito zaslužna mladež, te
stalnu nazočnost medija u Pinkovcu. Jurica Čenar također je podsjetio
da je Pinkovac u Gradišću i u cijeloj Austriji poznat i po velikom
broju darovatelja krvi, modernim športskim terenima, a u Pinkovcu je
iznikao i poznati Panonski institut.
Nagrada za kulturu Hrvatske matice iseljenika trebala bi postati
tradicionalnom nagradom.
Pinkovac se prvi put spominje godine 1427., a 1576. spominju se i
prvi hrvatski doseljenici u Pinkovcu. Danas Pinkovac ima preko tisuću
stanovnika, a više od 80 posto ih govori hrvatskim jezikom. U Pinkovcu
djeluju mnoga kulturno-umjetnička društva, među kojima i Tamburaški
orkestar i Zbor Pinkovac-Top, kao jedinstveni ansambl tamburaške i
zborne muzike u Gradišću, te kazališna skupina "Dugava". Na današnjoj
svečanosti, koju su Pinkovčari priredili u sklopu tradicionalnoga
seoskog blagdana Kiritofa, okupili su se mnogi stanovnici, a prigodan
je kulturno-umjetnički program izveo zagrebački Folklorni ansambl
doktora Ivana Ivančana. Uz ostale, svečanosti su bili nazočni i gosti
iz Hrvatske, predstavnici hrvatskog Sabora, Katoličke crkve,
Ministarstva prosvjete i športa te vladina Ureda za manjine.
(Hina) ip dr
221727 MET sep 96