SPLIT, 30. rujna (Hina) - Porez na dodanu vrijednost koji je izazvao različita reagiranja među gospodarstvenicima Dalmacije, po ocjeni jednog od najuspješnijih gospodarstvenika Hrvatske - predsjednika Uprave "Brodomerkura" d.d. Ante
Letice, jest korak u Europu, jer bit će to porezni sustav identičan onim u visokorazvijenim zapadnoeuropskim zemljama.
SPLIT, 30. rujna (Hina) - Porez na dodanu vrijednost koji je izazvao
različita reagiranja među gospodarstvenicima Dalmacije, po ocjeni
jednog od najuspješnijih gospodarstvenika Hrvatske - predsjednika
Uprave "Brodomerkura" d.d. Ante Letice, jest korak u Europu, jer bit
će to porezni sustav identičan onim u visokorazvijenim
zapadnoeuropskim zemljama. #L#
"Naša stopa bit će viša nego u inozemstvu i u prvom polugodištu bit
će problema jer će to biti velik pritisak na gospodarstvo. Porezi će
se morati obračunavati ranije nego dosad i plaćati odmah, što će
utjecati na likvidnost poduzeća. Za državu će porez na dodanu
vrijednost imati prednosti jer će se njime izbjeći neplaćanja.
Kada je riječ o "Brodomerkuru", nakon uvođenja novoga poreza,
pojedine će cijene biti niže, no bit će teži uvjeti plaćanja. Nekoliko
naših društava koja se bave uslužnim djelatnostima morat će probijati
cijene. No, kada se izuzmu negativni učinci, porez na dodanu
vrijednost bit će iznimno pozitivan jer će osigurati kvalitetu
poslovanja. Taj porez donosi još nešto važno za gospodarstvo -
eliminirat će velik broj nelojalnih konkurenata na tržištu i drastično
smanjiti šverc, kazao je Ante Letica.
(Hina) em sbo
$ promocija-najave+gu 19/hr hr
$ GS: PROMIDŽBOM DO OČEKIVANIH TURISTIČKIH REZULTATA
$
ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Promidžba hrvatske turističke ponude na
inozemnom tržištu u ovoj je godini imala željene rezultate, o čemu
govori i podatak da je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci turistički
posjet povećan šest posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a gosti
su boravili gotovo na čitavom teritoriju naše zemlje, istaknuo je
direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice mr. Željko
Tončinić. #L#
Ove su se godine na Jadran vratili tradicionalni gosti iz Njemačke,
koji su u osmomjesečnom razdolju ostvarili 3,1 milijun noćenja i time
dosegnuli 30 posto prijeratnih rezultata. Oni su prije rata ostvarivali
više od 40 posto ukupnoga turističkog prometa. Isto tako, znatniji je
bio i posjet Talijana, posebice u kolovozu, a u velikom su broju došli
i Slovenci, te Česi, Austrijanci, Mađari, Slovaci, Nizozemci, pa čak
i Poljaci.
Britanski nam turisti, po Tončinićevim riječima, u primjerenom broju
nisu došli ponajprije zbog nedostatnih sezonskih zračnih veza s tom
zemljom, a čije se poboljšanje najavljuje za 1997.
Ove je turističke sezone primjetno da su se domaći turisti iz
sjevernog "preselili" na južni Jadran i ostvarili relativno dobar
turistički promet. Razlog je tome u posebnim turističkim ponudama,
primjerice subvencioniranju dijela zračnog i autobusnog prijevoza te
primjerenim cijenama osnovne i izvanpansionske ponude, kazao je
Tončinić. Inače, domaći su gosti ove sezone ostvarili 14 posto više
noćenja nego u istom razdoblju lani i 15 posto više nego 1994. godine.
Kako bi se još više povećao posjet inozemnih turista Hrvatskoj, za
sljedeću će se godinu hrvatska turistička promidžba organizirati na
novi način, po uzoru na druge turističke zemlje, rekao je Tončinić. I
nadalje će se nastupati na turističkim sajmovima u inozemstvu, na
kojima se okuplja turistička publika i traži podatke o drugim
turističkim zemljama. No, bit će i ciljanih predstavljanja kako bi se
hrvatska turistička ponuda što bolje nametnula na pojedinim
turističkim tržištima.
Isto tako, postupno će se širiti mreže turističkih predstavništva i
ispostava HTZ-a u inozemstvu, kako bi se, sukladno onome što rade
druge turističke zemlje, organizirale moderne marketinške aktivnosti
na tržištu, s ciljem da vijesti o turističkoj ponudi Hrvatske dopru do
svakoga potencijalnog potrošača. Usporedo s time, posebno će se,
subvencijama i drugim, poduprijeti programi inozemnih organizatora
putovanja.
To je dvostruka dobit za Hrvatsku, jer se s jedne strane potiče
organizirani turistički promet, a s druge, hrvatska turistička ponuda
u inozemstvu postaje jeftinija kod velikih touroperatora poput TUI-a
ili Thomsona, istaknuo je Tončinić.
Po njegovim riječima, u Njemačkoj, Austriji ili Italiji poduzimat će
se mnogo više kombiniranih aktivnosti nego dosad. Riječ je o posebnim
prezentacijama, sajmovima, ugošćavanju studijskih skupina, suradnji s
inozemnim institutima koji istražuju tržišta i ostalo.
Ulaganje u program promocije hrvatske turističke ponude za 1997., po
Tončinićevim riječima, trebalo bi premašiti ovogodišnjih 78,75 milijuna
kuna utrošenih za tu namjenu.
Inače, kako bi hrvatska turistička ponuda bila što kvalitetnije
predstavljena na inozemnom tržištu, izdaje se mnoštvo prospekata,
primjerice o kontinentalnoj ponudi, prirodnim ljepotama zemlje,
kulturno-povijesnim spomenicima, te brojni plakati s turističkim
motivima. Poboljšat će se i ponuda informacija preko elektronskih
sustava informiranje, primjerice preko Interneta, Minitela i Start
Amadeusa.
Ipak, najbolja je promidžba zadovoljstvo gostiju i čitava turistička
ponuda, u koju se trebaju uključiti ne samo turistički djelatnici već
i svi građani Hrvatske. Jer, ako su gosti zadovoljni našim uslugama i
ako drže da su za svoj novac dobili odgovarajuću vrijednost,
promidžbene aktivnosti će sigurno imati veće izglede, naglasio je
Tončinić.
Na temelju najava ovogodišnjih posjetitelja i ostvarenoga prometa, u
1997. možemo očekivati najmanje 20 posto veći turistički promet nego
ove godine, kazao je na kraju mr. Željko Tončinić.
(Hina) splj sab
$ automobilska industrija-novi modeli+gi 49/se se
$ GS: VOLVO NAJAVIO DVIJE NOVE LINIJE AUTOMOBILA
$
STOCKHOLM, 30. rujna (Hina/Reuter) - Švedski proizvođač automobila
Volvo najavio je proizvodnju novih modela automobila do kraja stoljeća,
čime bi prodaja te tvrtke trebala dosegnuti 500 tisuća automobila na
godinu. #L#
Razvit će se dvije osnovne linije automobila, a u sklopu svake
proizvodit će se nekoliko, samo naizgled sličnih modela, pojasnio je
glasnogovrnik tvrtke Ingemar Hesselfors. Prva će se linija
temeljiti na modelu S40/V40, dok bi se druga linija mogla nadovezati na
sadašnji model 850.
Inače, Volvo je tijekom prošle godine uložio 4,5 milijardi švedskih
kruna u razvitak modela S40/V40, koji će se u prodaji pojaviti u
trećem tromjesečju ove godine.
(Hina) at/dš sab
301311 MET sep 96