ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskoga Sabora zaključio je danas raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o javnom priopćavanju koji je pred zastupnicima bio u trećem čitanju. Hitnost sudskog postupka za naknadu štete,
obveza osiguranja, te sam naziv zakona, odredbe su na koje su se najčešće osvrtali predstavnici klubova i zastupnici u raspravi.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskoga Sabora zaključio
je danas raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o javnom priopćavanju
koji je pred zastupnicima bio u trećem čitanju. Hitnost sudskog
postupka za naknadu štete, obveza osiguranja, te sam naziv zakona,
odredbe su na koje su se najčešće osvrtali predstavnici klubova i
zastupnici u raspravi. #L#
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u srpnju je održao
raspravu sa stručnjacima Vijeća Europe, kazao je Vladimir Šeks,
izražavajući zadovoljstvo što je više od 90 posto njihovih prijedloga
uvršteno u konačni prijedlog. Na sjednici Odbora, izvijestio je Šeks,
istaknuto je da zakon omogućava i jamči maksimalnu slobodu izražavanja.
Odbor je podržao odredbe o hitnosti postupka u sporovima o naknadi
štete, o uvjetima za imenovanje glavnog urednika te o obveznom
osiguranju od odgovornosti za štetu, naglasio je Šeks.
U ime Kluba SDP-a Marin Jurjević ocjenjuje da se u odredbi o
osiguranju od odgovornosti krije opasnost da se indirektno priprijeti,
ali možda i uništi nezavisnost nekih novina. Ovaj zakon možemo
"ispeglati", učiniti ga i idealnim, ali dok god se u druge zakone
"trpaju" odredbe kojima se može disciplinirati novinare, to nema
značaja, ustvrdio je on, napominjući kako je objektivnost preduvjet
slobode medija.
Slobode informiranja neće biti dok se ne liberalizira sloboda
radijskih i televizijskih frekvencija, ocijenio je u ime Kluba IDS-a
Damir Kajin. Predloženi je zakon korektan za korektne odnose u
društvu, no dodaje Kajin, ako to nije slučaj, onda je nizom drugih
zakona moguće derogirati njegova rješenja. Kajin je uz ostalo
predložio da se u samom zakonu utvrdi tijelo kojem će se novinar moći
žaliti, ako ne dobije podatke od tijela javne vlasti.
Osiguranje od odgovornosti ozbiljna je novina, koja bi osim slobode
poduzetništva mogla ugrožavati i novinarske slobode, jer će mnogi
'siromašni' nakladnici doći pod njen udar, ističe Vladimir Primorac u
ime Kluba HSLS-a.
Petar Žitnik u ime Kluba HSS-a zamjera što do kraja nisu uvažene
preporuke Vijeća Europe. Kaznenim odredbama, kaže Žitnik, pogođeni su
novinari, a sada i urednici i nakladnici. Hitnost sudskog postupka za
naknadu štete direktno je suprotna ustavnoj odredbi o jednakosti
građana pred sudovima, a ako se zakon ne dopuni, najavio je da će
zastupnici HSS-a ozbiljno razmisliti da li mu dati podršku.
Klub HDZ-a, po riječima Vladimira Šeksa, podržava predloženi zakon,
jer drži da je potpuno suglasan s ustavnim odredbama. Odbijajući kao
potpuno neutemeljene prigovore "pojedinih inozemnih krugova da u
Hrvatskoj egzistiraju zakoni kojima se ugrožava kritičko mišljenje",
Šeks je uz ostalo pojasnio odredbe o oslobođenju nakladnika
odgovornosti za štetu, posebice ističući da odgovornosti ne podliježu
vrijednosni sudovi. Odredbama o odgovornosti za štetu, ocijenio je uz
ostalo Šeks, nakladnik je toliko zaštićen da, pod određenim
okolnostima, nema odgovornosti ni za neistinitu informaciju.
U svojoj je pojedinačnoj raspravi, Šeks otklonio i prigovore,
odnosno prijedloge da se briše odredba o odgovornosti glavnog urednika
za uredničku obradu teksta, jer se, ustvrdio je, radi povećanja tiraže
često stavljaju naslovi koji nemaju veze sa samim tekstom.
Predloženi je zakon u raspravama zastupnika ocjenjivan kao
poboljšanje postojećeg Zakona o javnom informiranju (Hrvoje Hitrec
HDZ), ali čule su se i ocjene da je gori od prijedloga u drugom
čitanju (Ivan Gabelica HČSP), kao i da se "stječe dojam da se
pretjerano bavi odgovornošću za objavljivanje informacija" (Luka
Trconić HSS).
"Ako su kazne nekoliko puta veće od plaće novinara, onda će on dobro
razmisliti da li će pojedini tekst objaviti", istaknuo je Srećko
Bijelić (HNS) poručujući da istinu treba iznijeti neovisno o komu ili
čemu se radi jer će to biti u korist ugleda i jačanja demokracije u
Hrvatskoj. Nasuprot tome, Milivoja Kujundžića (HDZ) predloženi zakon
raduje, jer daje "puno pravo novinarima da ispituju, istražuju i
objavljuju do krajnje granice, do klevete".
Ograde pojednih zastupnika izazvao je istup Joze Marića (HDZ) koji
je, kritički govoreći o pisanju nacionalnih tjednika, prenio riječi
svog profesora s fakulteta da "oni koji ne uspiju završiti fakultete
završavaju u novinarstvu". Reagirali su Petar Žitnik i Marin Jurjević
koji je zamjetio da više političara, nego novinara nije završilo
fakultet. Nakon toga Marić je pojasnio da je mislio na "dio novinara
tzv. nacionalnih tjednika", dodajući da zbog velikog broja takvih
novina u njima rade novinari bez iskustva, bez poznavanja novinarske
etike, a analiza njihovih tekstova pokazuje da ne poznaju kompoziciju
ni sintaksu i sl.
Ivan Gabelica neprihvatljivom drži odredbu da glavni urednik nije
dužan objaviti ispravak, ako je informacija istinita, napominjući da
se često radi o vrijednosnim sudovima, pa pita zašto sudskom tužbom
tražiti ispravak ako je povrijeđeno ljudsko dostojanstvo i ugled.
Zastupnički dom zaključio je i raspravu o Konačnom prijedlogu zakona
o dopuni Zakona o obnovi, što ga je predložio Županijski dom hrvatskog
Sabora, a kojim se traži uključenje i općine Oprisavci u Zakon.
Zastupnički dom nastavit će poslijepodnevni rad raspravom o
Prijedlogu Rezolucije o prestanku mandata UNTAES-a.
(Hina) bm/bn mć
261441 MET sep 96