PRIJEDLOG ZAKONA O PRIOPĆAVANJU TREĆI PUT PRED ZASTUPNICIMA

ZAGREB, 14. rujna (Hina) - U Konačni prijedlog zakona o javnom priopćavanju, što će se na prvom jesenskom zasjedanju naći pred saborskim zastupnicima u trećem čitanju, ugrađene su pojedine primjedbe i preporuke iz saborske rasprave, kao i one što su ih, za srpanjskog boravka u Hrvatskoj, iznijeli stručnjaci Vijeća Europe. Kroz dvije temeljite saborske rasprave te nakon dobivenog mišljenja stručnjaka Vijeća Europe i suradnje s Hrvatskim novinarskim društvom, držimo da smo došli do kvalitetnijeg zakonskog teksta, ocijenjuje ministar pravosuđa Miroslav Šeparović. #L# Govoreći o najvažnijim primjedbama i preporukama ugrađenim u tekst konačnog prijedloga zakona, ministar Šeparović ističe kako je jasnije definiran, odnosno određen cilj zakona, a to je, dodao je, jamčenje slobode javnog priopćavanja, prava novinara i ostalih sudionika u javnom priopćavanju, s jedne strane, te njihova odgovornost za nepoštivanje prava drugih, s druge strane. Također napominje kako je jasnije definiran i pojam autorizacije, osobito usmene. Propisano je da je autorizacija odobrenje za objavljivanje dano u pisanome obliku ili u usmenome obliku, ako postoji tonski zapis o usmenoj autorizaciji. Nadalje, ističe ministar Šeparović, usvojena je preporuka da se propiše mogućnost ponovnog razmatranja odluke u slučaju da novinaru tijelo državne vlasti odbije dati informaciju. Naime, pojasnio je, sve informacije u posjedu zakonodavne, izvršne i sudske vlasti moraju biti dostupne novinarima pod jednakim uvjetima, ali se može odbiti davanje informacije, ako ona predstavlja državnu ili vojnu tajnu. Temeljem prihvaćenog prijedloga stručnjaka VE, novinar ako smatra da se ipak ne radi o državnoj ili vojnoj tajni, moći će se žaliti na odluku i to posebnom tijelu, povjerenstvu, koje će se osnovati zakonom o državnoj tajni. Na preporuku VE brisana je odredba kojom je bio propisan sadržaj, pravila novinarskog zanimanja i etike. Stručnjaci Vijeća Europe smatraju da takve stvari treba pustiti tzv. samoregulativi, dakle da i Hrvatsko novinarsko društvo, a eventualno i druge udruge novinara same, vlastitim aktima propišu ta pravila ponašanja, a ne da to čini zakonodavac, naveo je ministar pravosuđa. Napomenuo je i kako je brisana odredba po kojoj je glavni urednik u javnom glasilu, koje je u državnom ili u pretežito državnom vlasništvu, morao biti imenovan temeljem javnog natječaja. To je također prepušteno samoregulativi, dakle ne mora biti javni natječaj, već nakladnik sam odlučuje kako će primiti glavnog urednika. Prihvaćena je i sugestija stručnjaka VE da se izričito naglasi da državno tijelo, koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja, nema pravo odbiti prijavu tiska ako su ispunjene sve formalne pretpostavke, odnosno priložene sve potrebne isprave. Vlada je prihvatila i prijedlog o brisanju odredbi o ustanovljavanju Vijeća za zaštitu slobode javnog priopćavanja. Ministar Šeparović nadalje napominje kako su prihvaćene sugestije VE koje se tiču odgovornosti za štetu. Izričito je rečeno da u sudskom postupku teret dokazivanja leži na tužitelju, ako tvrdi da se radi o povredi, a na tuženiku ako smatra da postoji osnov isključenja od odgovornosti. Unijete su odredbe koje su preciznije odredile isključenje od odgovornosti za štetu. Kada je riječ o ispravku, ministar je pojasnio da je u novom tekstu uređeno da se ispravak odnosi na netočne i nepotpune informacije, ali ne i na uvredljive. Ako netko smatra da je informacija uvredljiva, glavni urednik mu mora dati mogućnost replike, odnosno odgovora. Prihvaćene su preporuke VE o proširenju slučajeva kada glavni urednik nije dužan objaviti ispravak informacije. Iznoseći neke od važnijih primjedbi i prijedloga koji nisu prihvaćeni, ministar je kazao da nije prihvaćen prijedlog o ponovnom mijenjanju naziva zakona, budući da je, kazao je, terminologija zakona usklađena s hrvatskim Ustavom. Nije prihvaćena sugestija da se brišu odredbe o hitnosti sudskog postupka (zbog naknade štete), jer smatra da je brza sudska zaštita u interesu i oštećenog i nakladnika. Također nije prihvaćena ni preporuka o brisanju odredbe po kojoj glavni urednik u hrvatskom javnom glasilu mora biti državljanin Republike Hrvatske i imati prebivalište u njoj. Predlagatelj nije prihvatio preporuku o brisanju odredbe o tzv. obveznom osiguranju od odgovornosti za štetu, koju bi nakladnik mogao počiniti trećim osobama (informacijom objavljenom u javnom glasilu). Propisivanje obveznog osiguranja nakladnika, po ocjeni predlagatelja zakona, pridonijet će povećanju odgovornosti sudionika javnog priopćavanja s jedne strane, a s druge povećati sigurnost oštećenih osoba da će im naknada dosuđena za štetu učinjenju objavljenom informacijom doista biti isplaćena. (Hina) bm ds 141149 MET sep 96