(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 19. rujna (Hina) - Slovenija teško može računati na značajniji priljev stranog kapitala dok se ne završi proces privatizacije i ako se umjesto otvaranja prema Europi uvriježe predrasude,
prisutne dijelom i u politici, kako će strani ulagači pokupovati sve najbolje i tako u gospodarskom smislu okupirati državu koja je nedavno stekla političku samostalnost.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 19. rujna (Hina) - Slovenija teško može računati na
značajniji priljev stranog kapitala dok se ne završi proces
privatizacije i ako se umjesto otvaranja prema Europi uvriježe
predrasude, prisutne dijelom i u politici, kako će strani ulagači
pokupovati sve najbolje i tako u gospodarskom smislu okupirati državu
koja je nedavno stekla političku samostalnost. #L#
To je jedna od jasnih poruka potencijalnih stranih ulagača koji su
se, uz visoke slovenske državne dužnosnike, među kojima je bio i
premijer Janez Drnovšek, odazvali pozivu britanskog časopisa "The
Economist" da prisustvuju seminaru posvećenom ulaganjima u tranzicijskim
državama, održanom na Bledu od 16. do 18. ovog mjeseca.
I ugledni Bajtov institut u svom je nedavnom izvješću upozorio da su
strane investicije u Sloveniji minimalne i da imaju trend opadanja,
iako su istraživanja pokazala da ona poduzeća u kojima je inozemni
kapital već prisutan imaju bolje poslovne rezultate.
Osim ulaganja u banke i osiguravajuća društva, gdje su ograničenja i
zaštita koje provodi konkurencija dosta velika, stranci pokazuju interes
i za ulaganje u infrastrukturu, telekomunikacije, industriju piva,
proizvodnju papira.
Značajniji čisti ulazak stranog kapitala u izravnim ulaganjima bio je
posljednjih godina, kad je motor rasta bila gradnja cesta državnim
sredstvima, relativno mali.
Pojedini gospodarstvenici predlažu porezne olakšice kao način za
privlačenje stranog kapitala i spasonosan recept, a o tom je
vjerojatno bilo riječi i u zatvorenom dijelu bledske rasprave stranih
poslovnih ljudi sa slovenskim ministrom financija Mitjom Gasparijem.
Kao buduće lokacije za takve investicije najviše se spominju Kopar i,
u zadnje vrijeme, Maribor.
U Sloveniji dosad nije postojala jasna strategija glede stranih
ulaganja, a prečesto se spominjala i potreba čuvanja nekih
vitalnih grana od strateške važnosti, kao što su papirna i drvna
industrija. Nedavna prodaja tvornice papira i celuloze u Videmu zbog
pravnih zapreka postavljenih češkom kupcu još nije realizirana, a
slične rasprave vode se još uvijek o tome je li "Elan" bilo potrebno
prepustiti u većinsko vlasništvo hrvatskih dioničara. Simptom "čuvanja
obiteljskog srebra", kako prisutno neraspoloženje prema stranom
kapitalu naziva makroekonomist Jože Mencinger, može se nazrijeti i u
izjavi premijera Drnovšeka da istočnoeuropske države koje su požurile
s privatizacijom sada imaju problema.
Monetarni stručnjaci uz te strahove navode i opasnosti u monetarnoj
sferi koju bi izazvao intenzivniji ulazak investiranih deviza iz
otkupa poduzeća na daljnje umjetno jačanje domaće valute u odnosu na
marku i dolar. Nije nepoznato da je središnja banka nedavno, kao
značajnu intervenciju na tržištu novca, plasirala dvadesetak milijuna
njemačkih maraka za stabilizaciju tečaja tolara.
Bude li s ulaskom češkog ICEC-a u videmsku papirnicu sve u redu, to
bi poduzeće više od 30 milijuna njemačkih maraka moralo pretvoriti u
slovenske tolare kako bi realiziralo ugovor. Kako bi se ti i takvi
slučajevi odrazili na monetarnu stabilnost u slučaju veće prodaje
domaćih poduzeća i ne bi li takva ponuda tolara učinila još jačim, a
domaće gospodarstvo još nekonkurentnijim, pitaju se ovih dana domaći
euroskeptici.
(Hina) fl br
191517 MET sep 96