(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 4. rujna (Hina) - Neslužbeni početak završnice američke predsjedničke utrke - državni praznik rada 2. rujna, na samom početku zasjenila je međunarodna kriza u Iraku.
(od dopisnice Hine Sanje Pucak)
WASHINGTON, 4. rujna (Hina) - Neslužbeni početak završnice američke
predsjedničke utrke - državni praznik rada 2. rujna, na samom početku
zasjenila je međunarodna kriza u Iraku. #L#
Prvi dan posljednje izborne etape, u kojoj dvojica vodećih kandidata
demokrat Bill Clinton i republikanac Bob Dole, kreću u šezdesetodnevno
osvajanje Amerike, za američkog je predsjednika značio povratak u
Washington, dok je Dole završio u sjeni vijesti o američkom raketnom
napadu na iračka vojna postrojenja.
Tako se, tek što su kandidati na ključnim unutrašnjopolitičkim
pitanjima - smanjenju poreza i drugim mjerama za poboljšanje standarda
prosječne američke obitelji - počeli graditi mostove do birača,
Clinton onaj "prema 21. stoljeću", a Dole most prema "Americi spokoja
koju pamti", vanjska politika nametnula kao tema dana.
Takav vanjskopolitički problem dvosjekli je mač za obojicu. Uspješno
provedena akcija ističe odlučnost Clintona kao čelnika i pokazuje da
je Dole tek - kandidat, dok moguće žrtve mogu okrenuti američku
javnost protiv sadašnjeg predsjednika.
Nakon uvodnih Doleovih kritika na račun američkog predsjednika za
mlako vodstvo na međunarodnom planu, dvojica kandidata sklopila su u
utorak prešutan privremeni pakt o nenapadanju.
Predsjednik Clinton je, prema riječima njegovoga glasnogovornika
Mikea McCurryja, nazvao svojega republikanskog protivnika i izvijestio
ga o naredbi za raketni napad. Nakon toga, Dole je na predizbornom
skupu u Salt Lake Cityju utišao svoje optužbe podržavši udar američkih
snaga i sugerirajući da je taj potez označio početak odlučne akcije
ograničavanja arogancije i vlasti Sadama Huseina na koju se predugo
čekalo.
Nepisano je pravilo američke političke kulture da se predsjednika
države u vrijeme međunarodne krize ne napada.
Reakcije američkih parlamentaraca pokazale su da je to i godina
izbora za Kongres. Nepodijeljenu potporu Clintonu iz redova demokrata
pratila je nepodijeljena podrška pripadnicima američkih oružanih snaga
iz usta republikanaca. Posljednji su, dakako, preskočili činjenicu da
je Bill Clinton imao bilo kakvu vezu s udarima na Sadama Huseina.
Unatoč očitom pomolu međunarodne krize u ponedjeljak, dvojica
predsjedničkih kandidata su početak završnog izbornog razdoblja
posvetila "lomljenju kopalja" oko poreza. Na predizbornim skupovima u
Missouriju i Utahu Dole je veći dio vremena posvetio središnjem
prijedlogu svoje kampanje - smanjenju poreza za 15 posto, dok je
Clinton, sa skupova u Arkanzasu i Wisconsinu, napadao takav presmjeli
korak, tvrdeći da bi "srušio" savezni proračun.
U prvim nastupima nakon konvencija obojica kandidata pokušali su kod
birača usaditi sumnju u kvalitetu 'mosta' svojeg protivnika. Clinton
je poručio da Dole gradi most prema prošlosti, a ne budućnosti. Dole
je uzvratio da je Clintonov most - naplatni. 'Svaki korak plaćaš,
plaćaš i plaćaš', poručio je republikanski kandidat.
Doleov most do Bijele kuće čini se ipak klimavijim. Prema posljednjim
istraživanjima javnog mnijenja, Clinton se odlijepio od svojeg
protivnika za više od 20 posto. Smatra se, inače, da velika prednost u
anketama na nacionalni praznik rada pokazuje pobjednika na izborima 5.
studenoga. U zadnjih 60 godina ta su predviđanja samo jednom
podbacila, u slučaju Harryja Trumana koji se unatoč velikom zaostatku
domogao Bijele kuće.
Za Clintona još jedna dobra vijest iz anketa - prvi put otkako je
ušao u Bijelu kuću njegov je "posao" odobrilo čak 60 posto
Amerikanaca. Uz to, istraživanja javnog mnijenja pokazala su ono što
su analitičari i predviđali. Ostavka njegova glavnog izbornog stratega
Dicka Morrisa, zbog seksualnog skandala, nije imala dugoročnog
utjecaja na rejting predsjednika.
Za ulazak u Bijelu kuću na izborima je potrebno osvojiti 270 glasova,
od 538 koliko imaju sve savezne države zajedno. Prema sadašnjim
procjenama Clinton ima najveće države - Kaliforniju i New York, koje
mu daju 161 glas, a nešto slabije vodstvo ima u daljnjih 16 država.
Dole, pak, uvjerljivo vodi u osam država koje nose 42 glasa i još u
osam s 93 glasa. Za ostale države još se ne može predvidjeti kome će
"pripasti".
Unatoč velikoj Clintonovoj prednosti, republikanci tvrde da je tu
razliku moguće premostiti, a demokratski stratezi drže da će kampanja
biti oštra i da će Clinton pobijediti sa samo nekoliko postotaka
prednosti.
Neslužbeni početak predsjedničke završnice obilježio je i kandidat
Stranke reformi Ross Perot. Taj teksaški milijarder u nedjelju se
vratio svojem zaštitnom znaku iz prethodnih izbora - polusatnim TV
oglasima u kojima uz pomoć tabela i grafikona predstavlja svoj
program. Perot uživa potporu oko pet do šest posto glasača.
(Hina) ps br
041210 MET sep 96