FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AMERIČKI IZBORI: KOLIKA JE CIJENA DEMOKRACIJE?

(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 25. kolovoza (Hina) - Svake četiri godine najveća demokracija svijeta slavi novog predsjednika, svake dvije godine Amerikanci biraju novi Predstavnički dom i trećinu Senata i zato svaki dan plaćaju visoku cijenu. Birati predsjednika Sjedinjenih Američkih Država znači potrošiti više od pola milijarde dolara i pritom znati da je to najmanja stavka u izbornom procesu, jer birati Kongres ili parlamente i izvršnu vlast u saveznim državama znači potrošiti još više. Samo vodeći predsjednički kandidati Bill Clinton i Bob Dole potrošit će ove godine preko sto milijuna dolara na svoju kampanju. I Demokratska i Republikanska stranka potrošit će daljnje milijune dolara na svoje prvake, a njima će se pridružiti brojne interesne grupe koje će, pak, vlastitim milijunima financirati oglase i reklame za programe pojedinih predsjedničkih kandidata. Riječi jednog od prvih američkih predsjednika očito su pale u zaborav. "Predsjednik SAD-a dužnost je koja se ne traži niti odbija. Plaćati novcem njezino osiguravanje, izravno ili neizravno, po mom je mišljenju načelno nepravilno", napisao je 1828. John Quincy Adams. Američka povijest bilježi da je 1860. Abraham Lincoln na svoju kampanju potrošio sto tisuća dolara, a sto godina kasnije John F. Kennedy na svoju, deset milijuna dolara. Danas je prekoračena granica od sto milijuna dolara. Prvih godina američke demokracije sredstva su se najviše trošila na tiskanje pamfleta i oglasa po novinama. S vremenom kampanja je obuhvatila značke, gumbe, a kandidati su i sami počeli putovati po zemlji i troškovi su polako počeli rasti. Kampanja preko radio valova krenula je po prvi put 1924., a 1952. započela je era televizije - i astronomskih izdataka. Od Johna F. Kennedija troškovi predsjedničkih izbora kreću se uzlaznom linijom da bi 1992., kada je izabran Bill Clinton, iznosili 550 milijuna dolara. S tim predsjedničkim izborima Amerikanci su još jeftino prošli, jer su kongresni izbori te godine odnijeli 678 milijuna dolara, a izbori za izvršnu i zakonodavnu vlast na razini pojedinih saveznih država ukupno 865 milijuna dolara. Uz troškove provođenja samih izbora, američkim poreznim obveznicima bio je na kraju ispostavljen račun od kojih tri milijarde dolara. Po američkim zakonima kandidati se mogu odlučiti hoće li financirati kampanju vlastitim sredstvima i tada nema granica ili će prihvatiti doprinos iz savezne blagajne, ali i ograničenje gornje granice izdataka. Ove godine i Bill Clinton i Bob Dole prihvatili su proračunska sredstva pa će nakon završetka stranačkih kovencija svaki dobiti po 62 milijuna dolara. I teksaški milijarder Ross Perot, predsjednički kandidat Stranke reformi, koji je prije četiri godine na svoju predsjedničku utrku potrošio kojih 70 milijuna dolara, odlučio se ove godine prihvatiti savezna sredstva. Troškovi predizbora, odnosno postupka izbora stranačkog kandidata za predsjedničku nominaciju koji traje od veljače izborne godine do održavanja nacionalne stranačke konvencije, bili su ograničeni na 37 milijuna dolara. I same stranke mogu trošiti novac na predsjedničke izbore. Na organiziranje stranačke nacionalne konvencije, koja bira predsjedničkog kandidata, može se potrošiti do 12 milijuna dolara, a daljnjih 11 milijuna svaka stranka može potrošiti u ime kandidata na njegovu kampanju. Kako u Americi nije zabranjeno organizirati se u razna interesna društva, na svakim izborima mogu se vidjeti plaćeni oglasi i reklame kojima se hvali neki program ili prijedlog određenog predsjedničkog kandidata. Iznosi koji se mogu potrošiti na ovaj način nisu ograničeni. Ovogodišnja kampanja od samih početaka u mnogočemu je oborila rekorde. U 1996., izbornu godinu, kandidati su ušli s potrošenih ukupno više od sto milijuna dolara. I pojedinačni iznosi bili su astronomski. Samo u predizborima u republikanskoj utrci, u kojoj je bilo desetak suparnika, Dole je dosegao dozvoljeno ograničenje potrošnje od 37 milijuna dolara, a milijuner Steve Forbes potrošio je 30 milijuna dolara iz vlastitog džepa - i odustao. (Hina) ps br 250651 MET aug 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙