INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI (II. DIO)

ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - U odgovoru na sljedeći upit H. Novak-Srzić zašto je pitanje Prevlake "ušlo u Sporazum kao sporno pitanje", predsjednik Tuđman je kazao kako je, prije svega, potrebno razjasniti kada, kako i zašto je nastalo tobože prijeporno pitanje Prevlake. "Ono se pojavilo kao teritorijalno i sigurnosno pitanje onda kad se u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji raspravljalo o prijedlogu o rješenju bosanske krize s uspostavom Unije triju republika. A budući da BiH ima u Neumu izlaz na more, to su po međunarodnom pravu i sve te tri predviđene republike morale također dobiti takav izlaz. Neum je prirodno ulazio u sastav Hrvatske Republike Herceg-Bosne, ali Hrvatska nije mogla pristati da se njezin teritorij i ubuduće cijepa davanjem izlaza i srpskoj i muslimanskoj republici na hrvatskom teritoriju. Zbog toga je nastao prijedlog da i srpska i muslimanska republika dobiju izlaz na more na Prevlaci, u području istočno od Molunta, s tim da Hrvatska za uzvrat dobije teritorij u zaleđu Dubrovnika. O tome piše i lord Owen u svojoj knjizi", kazao je predsjednik Tuđman. "Budući da je otpalo rješenje s unijom triju republika, otpao je i problem Prevlake kao nekakvo 'sporno' teritorijalno pitanje. To se potvrđuje i Sporazumom o normalizaciji koji se i zasniva na priznanju i poštivanju teritorijalnog integriteta i hrvatskih i jugoslavenskih međunarodno priznatih granica. Na toj osnovi Hrvatska nije imala razloga da ne pristane da to pitanje u Sporazumu ostane sporno - pod navodnicima - za rješavanje sa sigurnosnog gledišta. Jer, nedvojbeno je da s vrha Prevlake Hrvatska ima potpunu kontrolu Bokokotorskoga zaljeva, ali je isto tako s jugoslavenske (srpsko-crnogorske) strane ugroženo, za Hrvatsku osjetljivo i važno, dubrovačko područje", kazao je Predsjednik. "Prema tome", nastavio je, "bilo bi u obostranu interesu da se vjerojatno sporazumom o obostranoj demilitarizaciji određenog područja postigne i sigurnost spomenutih područja i učvrsti međusobno povjerenje. Evo, to je problem Prevlake u povijesti rješavanja jugoslavenske krize i danas", kazao je dr. Tuđman. Upitan što misli o izborima u Bosni i Hercegovini i njihovoj važnosti za tamošnji hrvatski narod, predsjednik Tuđman je odgovorio da su oni izvanredno važni. "Nakon njih u Bosni i Hercegovini treba uspostaviti ustavno uređenje kakvo je predviđeno Daytonskim sporazumom. Iz njih trebaju proizići legitimni predstavnici triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta, opunomoćeni za rješavanje svih otvorenih i jamačno vrlo zamršenih pitanja. Zbog toga je najvažnije da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i sve izbjeglice sudjeluju na tim izborima, te da izaberu takve svoje predstavnike koji će znati nastaviti onu politiku koja je sačuvala hrvatstvo u Bosni i Hercegovni, učvrstivši povezanost s matičnom zemljom", istaknuo je predsjednik Tuđman. I. Lučev upitala je Predsjednika kako gleda na problem prestanka Hrvatske Republike Herceg-Bosne i uspostave Federacije i njezina povezivanja s Hrvatskom? "I zašto se Vas često, odnosno u međunarodnoj javnosti, čini odgovornim, Vas osobno i Republiku Hrvatsku, za uspjeh ili neuspjeh Federacije?" Predsjednik Tuđman je odgovorio da "javnost mora znati činjenicu da je Hrvatska Republika Herceg-Bosna - nastala, razumije se uz pomoć Hrvatske, u okolnostima obrane opstanka hrvatstva u Bosni i Hercegovini, u vrijeme kad je već bila proglašena srpska republika i kad se bošnjačko-muslimansko vodstvo opredjeljivalo za svoju posebnu republiku. Kad su Sjedinjene Američke Države i europske sile zajedno s Rusijom odustale od unije triju republika, hrvatska je politika prihvatila prijedlog o stvaranju Federacije na osnovama Washingtonskoga sporazuma. Javnosti je poznat sadržaj toga washingtonskog sporazuma. Time se prekinuo ratni sukob s Muslimanima, osigurao opstanak hrvatstva i izvan područja pod kontrolom HVO-a te osigurali strateški interesi hrvatske države, i to u skladu s interesima zapadnih sila. Nije teško razumjeti da su Hrvati u Bosni i Hercegovini mogli pristati na Federaciju samo pod uvjetom da njihovu opstojnost i budućnost jamči Hrvatska, te da Federacija bude najuže povezana s Hrvatskom. Inače bi bili u nepovoljnijem položaju nego li su bili u bivšoj Jugoslaviji i u bivšoj Bosni i Hercegovini. Pa bi bilo krajnje nerazborito da odustanu od onog što su velikim žrtvama izvojevali s Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom", ustvrdio je dr. Tuđman. "Razumije se, kad je riječ o tome, ne treba zaboraviti da je taj rat u Bosni i Hercegovini počeo 1992. i trajao sve do prošle godine, odnosno 1994. pa i prošle godine, a da su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, osobito iz Hercegovine, pomagali hrvatskom narodu u obrani od jugokomunističke agresije, od Vukovara do Dubrovnika, prije toga. Prema tome, Hrvatska je i s toga gledišta bila obvezatna pomoći, osigurati i jamčiti hrvatstvo u Bosni i Hercegovini", kazao je hrvatski Predsjednik. "Hrvatska politika", dodao je, "mogla je pristati na washingtonske i daytonske sporazume i stoga što se bošnjačko-muslimansko vodstvo, prihvativši te sporazume, izjasnilo da je i u njihovu interesu trajno povezivanje s Hrvatskom. A u svezi s provedbom daytonskih sporazuma nije u biti riječ o ukidanju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, nego o istodobnom prenošenju njezinih ovlasti i ovlasti dosadašnje vlade Republike Bosne i Hercegovine na Federaciju. To je bit problema. A u toj Federaciji hrvatskom je narodu osigurana puna ravnopravnost i posebnost i uloge i položaja. Ona je zajamčena i takvim ustrojstvom federalne vojske da hrvatski narod ima ili, ako hoćete, i zadržava posebne vojne postrojbe do veličine korpusa koje nisu pod jedinstvenim nego združenim zapovjedništvom. To se osigurava zatim ustrojem i kantonalne, odnosno županijske državne uprave te posebnim političkim predstavništvom hrvatskoga naroda u okviru ustavnog uređenja Federacije. Već imamo Zajedničko vijeće za suradnju Hrvatske s Federacijom Bosne i Hercegovine, koje će nakon uspostave novog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine očito imati sve veću ulogu", rekao je predsjednik Tuđman. On je naglasio kako iz svega rečenoga "proizlazi da hrvatska politika ima razloge da bude odlučna za oživotvorenje washingtonskih i daytonskih sporazuma u interesu konačnog izlaska iz bosanske krize i strateških interesa hrvatske države za postizanje mira i novoga međunarodnog poretka". H. Novak-Srzić upitala je predsjednika Tuđmana kako kao državni poglavar, s obzirom na sve do sada postignuto, a u kontekstu Sporazuma o normalizaciji, vidi budućnost Hrvatske na međunarodnom i unutarnjopolitičkom planu. "Mislim da nije pretjerano reći da je Hrvatska - nakon što je svojim pobjedama promijenila strateške odnose u ovom dijelu Europe, sa svojom konstruktivnom ulogom u rješavanju bosanske krize i Sporazumom o normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa - definitivno završila preporodno i ratno razdoblje uspostave svoje državne nezavisnosti. Slobodna i suverena, demokratska Hrvatska, danas je ne samo priznata, nego i uvažena kao nazamjenjiv, konstruktivan čimbenik novoga međunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta. To nam omogućava da se sada svim silama okrenemo rješavanju svih problema gospodarskog i kulturnog razvoja, prije svega rješavanju socijalnih problema: na poboljšanje položaja umirovljenika, stradalnika rata i stvarno, a ne prividno nezaposlenih. Zatim uklanjanju svih ostataka starog komunističkog poretka, te svih zloporaba nastalih u pretvorbi tog poretka i u okolnostima rata. Obnova razorenih područja, povratak prognanika i iseljenika, demografska obnova, daljnja privatizacija, poticanje proizvodnje, osobito maloga privatnog poduzetništva, te infrastrukturna izgradnja, sve da bi se poboljšao životni standard i blagostanje svih slojeva stanovništva - zadaće su s kojima se sada moramo i možemo uhvatiti u koštac. Imamo velikih problema, ali su oni neznatni prema onome što smo ostvarili! Osim toga, koja je to zemlja koja problema nema, još i težih. Narod koji se održao, usprkos svim povijesnim nedaćama, s vodstvom koje je znalo ostvariti u samo proteklih šest godina sve one političke i gospodarske, diplomatske i vojne uspjehe - koje je svijet primao s iznenađenjem i čuđenjem - znat će uspješno riješiti sve one zadaće što stoje pred Hrvatskom na pragu njezina novoga nikad povoljnijeg razdoblja", rekao je predsjednik Tuđman na kraju interviewa Hrvatskom radiju i televiziji. (Hina - kraj) dm/bol 292018 MET aug 96