INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI (I. DIO)

ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - "Sporazum o normalizaciji odnosa između Hrvatske i Jugoslavije zaista je od najvećeg, pače i povijesnog značenja. Opravdanost za takav zaključak proizlazi iz značenja Sporazuma za unutarnje prilike i za međunarodni položaj Hrvatske, za nove bitno promijenjene odnose između Hrvatske i Srbije, odnosno Jugoslavije, za izgradnju novoga međunarodnog poretka i za učvršćenje mira u ovom dijelu svijeta." To je na početku interviewa, što su ga večeras emitirali Hrvatski radio i televizija, izjavio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. #L# Predsjednik je u razgovoru, kojemu je glavni povod bilo potpisivanje Sporazuma o normalizaciji odnosa Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, odgovarao i na više drugih aktualnih pitanja glavne urednice Hrvatskoga radija Ivanke Lučev i glavne urednice Hrvatske televizije Hloverke Novak-Srzić. Odgovarajući na prvo pitanje Hloverke Novak-Srzić o važnosti i dometima toga sporazuma, koji mnogi ocjenjuju povijesnim, predsjednik Tuđman je naglasio u nastavku da je važnost Sporazuma i u tome što obje strane jamče sva građanska i etnička prava, manjinska prava Srbima u Hrvatskoj i Hrvatima u Jugoslaviji. "Tim sporazumom Hrvatska je definitivno izišla iz stanja neokončanih sukoba i neizvjesnosti njezinih međunarodnih granica, što je sve bilo uzrokovano, ili tumačeno, ulogom Hrvatske u raspadu Jugoslavije, organiziranom pobunom srpskoga pučanstva i agresijom jugokomunističke armije Srbije i Crne Gore na proglašenu nezavisnost hrvatske države, a i nesklonim držanjem nekih međunarodnih čimbenika prema samostalnoj Hrvatskoj. Zbog toga", nastavio je predsjednik Tuđman, "može se reći, da Sporazum zapravo znači točku u završnoj rečenici povijesnoga poglavlja uspostave slobodne, nezavisne, demokratske Hrvatske, punog priznanja njezinoga državnog kontinuiteta i teritorijalne cjelovitosti i to od glavnog protivnika. A budući da je riječ ne samo o pobjedonosnom završetku ovoga razdoblja nego i o uskrsnuću i obnovi suverene i onako moćne Hrvatske kakvu smo imali u doba Tomislava i Krešimira, to ovim možemo završiti i mnogostoljetno poglavlje ne tek s uobičajenom točkom nego i s velebnim uskličnikom", istaknuo je predsjednik Tuđman. Po njegovim riječima bit Sporazuma je u tome što se njime otvara potpuno novo poglavlje u odnosima hrvatskog i srpskog naroda. "Onih dvaju naroda koji su imali glavnu ulogu u sveukupnoj povijesti stvaranja permanentne krize i konačnoga raspada jugoslavenske države pa su, kako na uzajamnosti tako i na sukobljavanju njihovih politika i interesa, gradili svoju politiku i ostali narodi bivše jugoslavenske zajednice, a i međunarodni čimbenici", kazao je Predsjednik. Ocijenio je da je tim sporazumom "napokon završilo zapravo zadnje dvostoljetno razdoblje njihove posebne i njihove zajedničke povijesti, od početka 19. stoljeća pa do kraja ovoga, 20., stoljeća, u kojemu su se prožimale ali i sukobljavale, međusobno pomagale, ali i zatirale njihove zasebne nacionalno-državne ideje. A kako su one odražavale i posebne interese njihovih nacionalnih bića, to ih nisu uspjeli niti suzbiti, niti trajno pomiriti i nadvladati ni ideolozi, pače čitavi pokreti, čak i primjenom sile. Svejedno, pokušavali to oni podjednako isključivo velikodržavnim programima ili pak onima nadnacionalnim jugoslavenskim ili širim socijalističko- -internacionalističkim, ili demokratsko-univerzalističkim osnovama. Za sva ta povijesna kretanja, pozitivna nastojanja, lutanja i obmane, iluzije i strahotno razračunavanje zaslužni su i odgovorni premda ne u podjednakoj mjeri i politički i kulturni predstavnici obaju naroda. U tijeku prošla dva stoljeća - sve do novih dana - oba naroda zavaravala su se i iscrpljivala, pa i zatirala i u ime velikodržavnih i u ime nadnacionalnih ideja. To je osobito došlo do izražaja, kao što je poznato, u II. svjetskom ratu, a i nakon njega, a zatim i nakon ovodobnoga raspada Jugoslavije u strahovitim posljedicama agresije i žrtvama Domovinskoga rata. No, sve je to poticalo i sazrijevanje spoznaje o povijesnoj neophodnosti odlučna prekida s takvim razornim zbivanjem; o povijesnoj neophodnosti i svrhovitosti normalizacije odnosa na osnovama međusobna priznanja, nacionalnoga subjektiviteta i državnog integriteta. To je postignuto ovim sporazumom, a on je zasnovan, prije svega, na vlastitim iskustvima obaju naroda, ali i na iskustvima skandinavskih zemalja i ne manje francuskog i njemačkoga naroda - koji nakon stoljetnih najogorčenijih međusobnih razračunavanja daju svijetu primjer međusobne snošljivosti i suradnje u današnjem međunarodnom poretku", rekao je dr. Tuđman. "Na osnovi svega rečenoga očito je da je Sporazum u bitnom interesu za ta dva povijesno najstarija naroda na ovom geopolitički važnom i osjetljivom području, osobito stoga što se na njemu prelamaju i sukobljuju interesi i svjetskih i civilizacijskih silnica. Sporazum je i u širem interesu za međunarodnu zajednicu za uspostavu novoga međunarodnog poretka i za učvršćenje mira u ovom dijelu svijeta. Sporazum omogućuje da se oba naroda, umjesto međusobnog iscrpljivanja, nesmetano posvete svojemu gospodarskom i civilizacijskom razvoju, da postanu čimbenici stabilnosti, mira umjesto razdora i nesigurnosti na Balkanu i jugoistočnoj Europi. "Iz svega rečenoga neprijeporno proizlazi dalekosežna povijesna važnost i svestrano pozitivno značenje Sporazuma za oba naroda, za europsku i za svjetsku zajednicu", ocijenio je predsjednik Tuđman. Sljedeće pitanje Predsjedniku je postavila I. Lučev o različitim reakcijama na potpisivanje Sporazuma. "Općenito uzevši, hrvatska je javnost najvećim dijelom pozitivno primila Sporazum", kazao je predsjednik Tuđman . Predsjednik je ustvrdio je da to svjedoči o povjerenju ljudi u državnu politiku, ali i o shvaćanju neophodnosti normalizacije. "Dakako, razumljiva je suzdržanost pa i dvojbe nekih naših ljudi u ispravnost takva sporazuma s agresorom, s rušiteljima Hrvatske. Još su odveć žive duboke rane i sve žrtve što smo ih podnijeli. Trebat će dugo vremena da ih potisnemo i nadvladamo u psihološkom smislu. Ali osim svijesti o štetnosti nastavljanja ratnoga stanja i održavanja nagomilane mržnje, prisutna je i ona o potrebi ljudskoga kršćanskog praštanja, i radi vlastitog izbavljenja od zla. Pritom, jamačno, preteže i spoznaja da je one koji su nam počinili bezmjerno zla već stigla kazna kakve se nisu ni u snu nadali", rekao je dr.Tuđman. "Začuđuju, međutim, sumnje i negativne ocjene Sporazuma od nekih pojedinaca, pa i stranaka u političkom životu. To svjedoči da takvi pojedinci i stranke ne žele ili ne mogu prosuđivati s gledišta prošlosnih iskustava i budućih nacionalno-državnih interesa. I u presudnim nacionalno-državnim pitanjima ostaju ograničeni svojim osobnim i stranačkim politikanstvom. Takvi ne shvaćaju da se ni u životu pojedinaca, a kamoli naroda, ne smije prepuštati samo osjećajima, pojednostavljeno - samo ljubavi i mržnji. Oni što su se u svijetu jednostrano prepuštali povjerenju i ljubavi ili pak mržnji i osveti prema drugima - bivali su često iznevjereni i nesmiljeno prisiljeni na otrježnjenje. To se odnosi podjednako i na pobjednike i na poražene", kazao je Predsjednik. "Osim toga", nastavio je, "poznato je iz povijesti, često je potrebno više hrabrosti i državničke mudrosti za mir nego za rat. Što se tiče međunarodne javnosti mogli bismo reći da je u toj međunarodnoj javnosti, Sporazum gotovo beziznimno primljen s olakšanjem pa i odobravanjem. Međutim, valja nam imati na umu i to da neki međunarodni čimbenici u hrvatsko-srpskoj normalizaciji odnosa vide mogućnost nastavka svoje politike vraćanja Hrvatske u balkanske integracijske okvire. Jamačno, neki teško uče ne samo iz minule povijesti nego i iz očite povijesne stvarnosti", istaknuo je predsjednik Tuđman. Odgovarajući na upit H. Novak-Srzić kako će Sporazum utjecati na reintegraciju hrvatskoga Podunavlja, što osobito zanima hrvatsku javnost i naše prognanike, predsjednik Tuđman je ocjenio da će taj utjecaj biti golem. "Već je priprema Sporazuma - nakon Daytona - odlučno utjecala na to da Srbi u hrvatskom Podunavlju shvate da moraju prihvatiti hrvatsku državu ili je napustiti. Potpisivanje Sporazuma olakšava, u svakom pogledu, da se reintegracija dovrši u ovom mandatu. Hrvatska može pristati na eventualno produženje mandata najviše do tri mjeseca u odnosu na one zahtjeve od šest i godinu dana itd. Izbori za obnovu lokalnih vlasti mogu se održati do 15. prosinca, a privremena uprava UNTAES-a treba predati sveukupnu upravu hrvatskim vlastima najkasnije do 15. travnja iduće godine. Sporazum omogućuje da se ubrza postupno uvođenje gospodarskog i upravnog sustava hrvatske države u ta područja, a također i povratak prognanika. No, jasno je da će se povratak prognanika moći završiti tek s potpunom uspostavom hrvatske vlasti", rekao je predsjednik Tuđman. - nastavlja se - (Hina) dm/bol 292017 MET aug 96