BOSNA: HOĆE LI NATO-U BITI PRODUŽEN MANDAT?

LONDON, 29. kolovoza - (Hina/Reuter) - Nakon odluke međunarodne zajednice o odgodi općinskih izbora u Bosni, koji su trebali biti održani polovicom rujna, svi su izgledi da će NATO svoje trupe u toj bivšoj jugoslavenskoj republici zadržati ipak nešto dulje nego što je bilo planirano, piše diplomatski urednik Reutera Nicholas Doughty. #L# Diplomati kažu da odgoda izbora, objavljena u utorak u Sarajevu, zapadnim vladama daje dovoljno vremena da razmisle o svim zamjerkama politici koju provode u Bosni od potpisivanja daytonskog sporazuma kojim je u prosincu prošle godine službeno završen rat na Balkanu. Američki i europski dužnosnici kažu kako je već mjesecima jasno da će NATO svojim mirovnim trupama produžiti mandat koji ističe potkraj godine, ali tvrde da još uvijek nisu donesene nikakve konačne odluke. Sljedeći će se mjesec iz Bosne početi povlačiti dio od ukupno 60.000 NATO-ovih vojnika, iako je dogovoreno da se prije prosinca neće poduzimati nikavi krupniji koraci u tom pogledu, s time da potpuno povlačenje ne bi bilo završeno prije sljedećeg ožujka. Jedna od glavnih zadaća NATO-a u Bosni jest stvaranje uvjeta za sigurnu provedbu prvih bosanskih poslijeratnih izbora određenih za 14. rujna 1996. Općinski se izbori, kako sada stvari stoje, neće održati prije travnja ili svibnja 1997. godine, a za njih će također biti potrebno osigurati slične uvjete, za što će, kako smatra jedan europski diplomat, sigurno biti potrebno početkom sljedeće godine u Bosnu dovesti nove trupe. Zapad, naime, mora biti prisutan kad se ti izbori budu održavali, tako da njihova odgoda gotovo sigurno znači NATO-ovo zadržavanje u toj zemlji i tijekom dobrog dijela sljedeće godine. NATO se s jedne strane ne želi obvezati na neograničenu prisutnost u Bosni, ali se, s druge strane, ne može sad ni mirno povući jer bi se, čim bi nešto krenulo krivo, ponovno morao vratiti. Zapadni su vojni dužnosnici objavili da će trupe koje naslijede NATO-ovu misiju u Bosni biti nešto manje, ali jednako dobro opremljene i snažne. Europski su saveznici privatno zatražili da američke trupe i dalje budu na tom području kako bi se izbjeglo ponavljanje beskonačnih prekooceanskih rasprava kakve su obilježile zapadnjačku politiku u Bosni nakon što je 1992. buknuo rat. Europski diplomati tvrde da je Washington taj zahtjev primio na znanje, ali da američka administracija mora izbjegavati bilo kakve obveze prije završetka američkih predsjedničkih izbora određenih za studeni. Naime, američki predsjednik Bill Clinton želi izbjeći bilo kakvo novo obvezivanje američke vojske spram Bosne jer bi to izazvalo opće negodovanje, a njegovu bi protivniku, republikancu Bobu Doleu, moglo poslužiti kao oružje koje bi u svojoj predizbornoj kampanji mogao izvrsno upotrijebiti protiv njega. Odgoda bosanskih općinskih izbora, uz sumnje da stranke njima manipuliraju, može se shvatiti kao službeno priznanje da doista postoje ozbiljni problemi na putu ponovne izgradnje Bosne prema osnovama građanskog društva. Mediji i skupine za zaštitu ljudskih prava već neko vrijeme oštro kritiziraju zapadnu politiku u Bosni, tvrdeći da tamo još uvijek nisu sazreli uvjeti za provedbu slobodnih i pravednih izbora. Također tvrde da Amerika i njezini saveznici žele na silu provesti izbore, tako da bi mogli što prije proglasiti nastupanje demokratskog sustava i povući svoje trupe iz Bosne. Istraživanje koje je ovaj mjesec objavio Međunarodni institut za strategijska istraživanja (IISS) sa sjedištem u Londonu, pokazuje da daytonski mirovni sporazum nije uspio stvoriti uvjete za razvoj umjerenijih političkih struja u Bosni. "Najvjerojatniji će rezultat izbora biti početak novog razdoblja nestabilnosti...tako da bi za NATO nadolazeća godina u Bosni mogla biti još teža nego prethodna.", stoji u izvještaju instituta. (Hina) gt fs 291408 MET aug 96