TALLINN, 22. kolovoza (Hina/Reuter) - U baltičkoj državi Estoniji u ponedjeljak će biti održani predsjednički izbori na kojima će se odlučivati o ponovnom izboru karizmatičnog vođe Lennarta Merija, kojega inače neki politički
suparnici optužuju da zloupotrebljava svoj položaj.
TALLINN, 22. kolovoza (Hina/Reuter) - U baltičkoj državi Estoniji u
ponedjeljak će biti održani predsjednički izbori na kojima će se
odlučivati o ponovnom izboru karizmatičnog vođe Lennarta Merija,
kojega inače neki politički suparnici optužuju da zloupotrebljava svoj
položaj. #L#
U toj bivšoj sovjetskoj republici Meri nema značajnijeg suparnika za
mjesto predsjednika, ali to ne znači da će on biti ponovno izabran na
tu dužnost jer su ga neki političari optužili da se svojim postupcima
izruguje ustavu. Jedini će mu važniji protukandidat biti bivši
komunist, vođa estonskog pokreta za nezavisnost Arnold Rutel.
U sklopu optužbi da Meri zloupotrebljava svoj položaj, nacionalist
Juri Adams je za vodeći estonski list "Postimees" izjavio da je jedna
od najuočljivijih promjena uvedenih tijekom Merijeva predsjedničkog
mandata bila pretvorba njegova ureda u "nepostojeći gornji dom
parlamenta".
U toj državi, koja je iz bivšega Sovjetskog Saveza izašla godine
1991., predsjednika bira parlament po sustavu sličnom onome u
Njemačkoj i Italiji.
Meriju, koji je prvi put na mjesto predsjednika 1,5 milijunske
Estonije izabran l992., u prvom je krugu glasovanja, najavljenog za
26. kolovoza, potrebna potpora od 68 od ukupno 101 člana parlamenta.
Ako je ne dobije, dan kasnije bit će održan još jedan krug glasovanja.
Jedan od njegovih glavnih programskih ciljeva svakako je zahtjev da
Estonija uđe u Europsku uniju te da se priključi NATO-u, što smatra
najboljom zaštitom od opasnosti koju za tu državicu predstavlja golema
susjedna Rusija. Naime, Rusija je njome vladala gotovo 200 godina, a
mnogi Estonci strahuju od ponovne ruske ekspanzije.
Zapadnjački diplomati smatraju da Meri tu državu prikazuje
zaštićenijom od takve mogućnosti nego što ona to jest s obzirom na
svoju veličinu. "On ima karizmu i značaj koji su Estoniji nakon
postizanja nezavisnosti bili prijeko potrebni. Mogao bi i dalje biti
dobar predsjednik, ali mu danas umjesto idealizma treba malo više
pragmatizma", kaže jedan zapadni diplomat.
Merija njegovi sunarodnjaci ponekad optužuju i za naginjanje
autokratskom sistemu, za aroganciju, te za prisvajanje uloga koje bi
po svemu trebale pripadati vladi. Najviše mu se zamjera to što je bez
konzultacija s parlamentom godine 1994. potpisao s Rusijom dogovor o
povlačenju ruskih postrojba iz Estonije. Estonci smatraju da je
njihova zemlja u tom dogovoru bila previše velikodušna jer je
dopustila velikom broju ruskih vojnih umirovljenika da ostanu u
Estoniji. Naime, Estonci uglavnom doživljavaju 300.000 Rusa koji žive
u njihovoj zemlji kao kolonizatore, a posebno ne vole bivše rusko
vojno osoblje.
Većina estonskih Rusa imigrirala je u Estoniju još za Sovjetskog
Saveza i nemaju estonsko državljanstvo. Kako bi ga dobili, moraju
proći službeni proces naturalizacije te test iz estonskog jezika,
kojim se većina ne zna služiti.
(Hina) gt fs
221447 MET aug 96