ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Daljnji porast likvidnosti na Tržištu novca Zagreb glavna je karakteristika prošlotjednog dnevnog i noćnog poslovanja. Ukupna su sredstva na računima svih banaka porasla za 1,4 posto, dosegnuvši 2,38
milijardi kuna. Za isti su postotak uvećana i sredstva za noćno trgovanje, dok je količina nedostajućih sredstava pala za 4,7 posto. (tablica: ponpot.tif)
TABLICA: PONPOT.TIF
ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Daljnji porast likvidnosti na Tržištu
novca Zagreb glavna je karakteristika prošlotjednog dnevnog i noćnog
poslovanja. Ukupna su sredstva na računima svih banaka porasla za 1,4
posto, dosegnuvši 2,38 milijardi kuna. Za isti su postotak uvećana i
sredstva za noćno trgovanje, dok je količina nedostajućih sredstava
pala za 4,7 posto. (tablica: ponpot.tif) #L#
Noćni se promet tijekom prošloga tjedna, usprkos smanjenju minusa na
računima, povećao dva posto, ponajprije zahvaljujući bankama koje su
kupovale noćni novac za održavanje obvezne rezerve. Tokom svake večeri
ostajalo je neplasirano od 200 do 300 milijuna kuna, dok je u dnevnom
trgovanju ostajalo neplasiranih oko 100-ak milijuna kuna.
Prosječna je kamatna stopa snažno pala s 11,69 posto na 9,75 posto na
godišnjoj razini.
Povećanje potražnje i prometa u dnevnom trgovanju posljedica je smanjenja
kamatne stope, budući banke prilikom spuštanja kamatne stope moraju
pronlongirati postojeće kredite.
Prosječno je dnevno na računima bilo 475 milijuna kuna, pri čemu početkom
tjedna 582 milijuna kuna, a krajem tjedna 378 milijuna kuna.
Raspoloživa sredstva za trgovanje porasla su za 1,8 posto, na dvije milijarde
kuna. Najviše je raspoloživog novca bilo u ponedjeljak i to 506 milijuna kuna,
da bi se krajem tjedna njihova količina smanjila na 319 milijuna kuna.
Raspoloživa su sredstva predstavljala 84,3 posto ukupnih sredstava, što
je uobičajen postotak za drugi tjedan obračuna obvezne rezerve.
Nedostajuća sredstva na računima svih banaka smanjila su se za 4,7 posto,
na 311 milijuna kuna. Početkom tjedna iznosila su svega 5,4 milijuna kuna,
te su porasla u srijedu na 118 milijuna kuna, da bi se do konca tjedna
stabilizirala na razini izmđu 66 i 75 milijuna kuna.
Glavnina minusa bila je koncentrirana u dvije najveće banke, a u prosjeku,
s manjim iznosima, bile su u minusu i po četiri manje banke.
Potražnja za noćnim novcem bila je pokrivena sa 133 posto na razini
cijeloga tjedna. Više je banaka koristilo višak novca za popunjenje kvota
za obračun obvezne rezerve.
U dnevnom trgovanju situacija je bila ista kao i prethodnoga tjedna.
Svaki je dan ostajalo nepotrošenih 100-ak milijuna kuna, dok je nova
potražnja bila vrlo slaba, od pet do deset milijuna kuna. Zahvaljujući
niskoj potražnji te obilju novca u noćnom trgovanju, kamatna stopa je
pala na godišnju razinu od devet posto.
Prošlotjedna kamatna stopa za bankarske kredite bila je na razini od
devet posto, prema ranijih 12 posto, dok je za kredite osiguravajućim
društvima bila osam posto, prema 11 posto tjedan ranije. Kako su banke
korisnici kredita spuštale kamatnu stopu na svoje kredite svakog dana po
jedan posto tako su se radili prolongati na te kredite, što je dovelo do
povećanja realiziranoga prometa, a samim time i potražnje za dnevnim novcem
za 285 posto, na 297,5 milijuna kuna. Do prije nekoliko tjedana to je bio
uobičajeni dnevni promet.
Prosječna kamatna stopa na razini tjedna bila je 9,75 posto na godišnjoj
razini, u odnosu na prethodni tjedan pala je za 1,94 postotnih poena.
Na Tržištu novca očekuju da će se kamatna stopa stabilizirati na razini
od devet posto za bankarske kredite, a za ostale na osam posto, tako da će
prosječna tjedna kamatna stopa iznositi oko devet posto.
(Hina) mm sbo
201036 MET aug 96