ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - Kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb prošloga je tjedna ponovno pala, usprkos smanjenju salda na žiro-računima banaka u odnosu na prethodni tjedan, zbog čega su smanjeni i ponuda te potražnja novca.
Najniža prosječna kamatna stopa, zabilježena je u srijedu i četvrtak i to u visini od 15,72 posto, odnosno 15,63 posto na godišnjoj razini.
TABLICA: PONPOT.TIF
ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - Kamatna stopa na Tržištu novca
Zagreb prošloga je tjedna ponovno pala, usprkos smanjenju salda
na žiro-računima banaka u odnosu na prethodni tjedan, zbog čega su
smanjeni i ponuda te potražnja novca. Najniža prosječna kamatna stopa,
zabilježena je u srijedu i četvrtak i to u visini od 15,72 posto,
odnosno 15,63 posto na godišnjoj razini. #L#
U skladu s tim pojefitnili su i noćni krediti i to na razinu 14,72
posto tj. 14,63 posto godišnje.
Na Tržištu novca Zagreb poslovne banke nastoje pribaviti novac po
cijeni između 16 i 17 posto, a početkom prošlog tjedna dio plasmana
imao je cijenu od tek 15 posto godišnje.
Inače, na formiranje prosječne kamatne stope utječu plasmani iz ostalih
izvora, ponajprije osiguravajućih društava i ostalih financijskih
organizacija koje po zakonu imaju pravo sudjelovati na Tržištu novca
Zagreb. Trenutno se cijena tih plasmana kreće oko 15 posto, a ovisono
o njihovoj dnevnoj zastupljenosti, prosječna je stopa niža ili viša.
Koncem prošloga tjenda kamatna stopa se stabilizirala, a njezina
relativno visoka razina rezultat je nekoliko dugoročnijih plasmana,
čija je stopa više od 17 posto godišnje.
Na prošlotjednoj je aukciji kamatna stopa na dragovoljne zapise
također nastavila negativni trend, odnosno na 35 dana iznosila je
16 posto, na 91 dan 17,48 posto te na 182 dana 18,5 posto godišnje.
Iako tržišna stopa i stopa na zapise padaju, aktivne stope poslovnih
banka zasad nisu zabilježile znatnije smanjenje.
Visoka ponuda novca uz istodobnu nisku potražnju neće rezultirati
dinamičnijim trgovanjem na Tržištu. Naime, u noćnom je prometu
tijekom četvrtka negativni saldo poslovnih banka iznosio tek 1,5
milijuna kuna, budući je dio tih banka dobio kreditne linije iz
inozemstva.
Narodna banka Hrvatske (NBH) te je devize otkupila, ali kunska se
protuvrijednost zasad nalazi na njezinim žiro-računima, čekajući
sigurne klijente. To je jedan od glavnih razloga trenutno visoke
likvidnosti.
(Hina) mm sbo
231017 MET jul 96