SARAJEVO, 15. kolovoza (Hina/Reuter) - Sarajevska zračna luka je u četvrtak, nakon dugih ratnih godina, opet otvorena za civilni zračni promet.
SARAJEVO, 15. kolovoza (Hina/Reuter) - Sarajevska zračna luka je u
četvrtak, nakon dugih ratnih godina, opet otvorena za civilni zračni
promet. #L#
Tijekom 43 ratna mjeseca oko aerodroma su se borili vojnici, ispod
njega su tunelom prolazile Sarajlije a na njega su padale granate i
slijetali zrakoplovi koji su donosili humanitarnu pomoć, strane
dužnosnike i novinare.
Od prvog dana rata u BiH, sarajevska zračna luka bila je teren od
strateške važnosti. Bosanski su je Srbi zauzeli odmah na početku
sukoba, ali u lipnju 1992. godine prepustili su je UN-u za humanitarne
letove.
Tada je počela operacija dostave humanitarne pomoći Sarajevu zračnim
putem. Zrakoplovi više od 20 država su obavili 12.900 letova za
glavni grad BiH i dostavili više od 160.000 metričkih tona hrane,
lijekova, materijala za skloništa i raznog ostalog tereta.
Za to vrijeme oko na 200 zrakoplova bila je
otvarana vatra, a u prosincu 1992. godine talijanski transportni
zrakoplov srušen je protuzrakopovnom raketom na putu do Sarajeva.
Zračnom lukom koristili su se i visoki međunarodni dužnosnici,
humanitarci, novinari i ostali korisnici "Maybe Airlinesa" (Mejbi
Erlajns - zrakoplovna tvrtka 'Možda'), kako su u šali letove u
Sarajeva i iz njega zvali vojnici UN-a.
Neko vrijeme francuski su pripadnici snaga UN-a na prtljagu tih
putnika stavljali pečate i natpise "Maybe Airlines", ali su s tim
prekinuli čim su primjetili da iz svijeta dolaze razni "ratni turisti"
koji su samo čekali da dobiju taj pečat i prvim se letom vrate natrag,
a da nisu ni nosom privirili u Sarajevo.
Oko zračne luke uvijek je bilo puno snajperista, a nisu bile rijetke
ni eksplozije minobacačkih i topničkih granata. Posada i povremeni
putnici zrakoplova obavezno su morali nositi kacige i neprobojne
prsluke, a na njemačkim zrakoplovima neko vrijeme putnici su redovno
dobivali i padobran.
Zrakoplovi su slijetali na piste pod oštrim kutevima, motori nisu
bili gašeni ni nakon zaustavljanja zrakoplova a odmah nakon
iskrcavanja tereta uslijedilo bi polijetanje, često praćeno
izbacivanjem toplinskih i radarskih mamaca. Nažalost, na tim letovima
ipak je bilo ranjenih i poginulih od vatre iz streljačkog oružja.
Zračna luka je bila veza sa svijetom, ali i ispod aerodroma prolazio
je tunel kojim su Sarajlije održavale životno važnu vezu sa slobodnim
područjem BiH.
U četvrtak 15. kolovoza 1996. godine osvanuo je dan kada će
stanovnici glavnog grada BiH ponovo moći po dnevnom svjetlu i iznad
površine zemlje ponovo odlaziti u svijet. Aerodromska zgrada je
oštećena i još nosi ožiljke rata.
Za obnovu zgrade sarajevske zračne luke trebat će nekoliko mjeseci i
26,7 milijuna dolara. Polovicu te svote osigurat će Europska banka za
obnovu i razvoj (EBRD) putem 15-godišnjeg kredita. "Ovaj kredit je sam
dio većeg kredita o kojem se upravo pregovara i koji će također biti
namijenjen i obnovi cesta i željeznica", rekao je predstavnik EBRD-a
Paul Monnory.
Drugu polovicu novca za obnovu sarajevske zračne luke osigurat će
prilozi zemalja članica EU te prilozi Europske komisije.
(Hina) sb br
151608 MET aug 96