ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) - Prema podacima Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade RH, u Hrvatsku su se do sada vratile 9253 osobe koje su otišle tijekom oslobađanja zaposjednutih područja. U Uredu procjenjuju da se na različite
načine vratilo još dvije do tri tisuće osoba, ali se okolnosti povratka, kao ni mjesto njihova sadašnjeg boravka, ne znaju pouzdano.
ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) - Prema podacima Ureda za prognanike i
izbjeglice Vlade RH, u Hrvatsku su se do sada vratile 9253 osobe koje
su otišle tijekom oslobađanja zaposjednutih područja. U Uredu
procjenjuju da se na različite načine vratilo još dvije do tri tisuće
osoba, ali se okolnosti povratka, kao ni mjesto njihova sadašnjeg
boravka, ne znaju pouzdano. #L#
Od 9253 osobe, koliko ih se vratilo prema legalnoj proceduri, 5928
osoba učinilo je to na temelju "odobrenja" Ureda za prognanike i
izbjeglice, 1040 osoba na temelju dokaza o hrvatskom državljanstvu,
694 na osnovi dopuštenja hrvatskih diplomatskih i konzularnih
predstavništava u inozemstvu, a 1591 osoba na osnovi nekoga drugog
dokumenta.
U Uredu za prognanike i izbjeglice procjenjuju da se oko 70 posto
povratnika u Hrvatsku smjestilo kod svojih rođaka, koji su i tražili
njihov povratak na osnovi službenog zahtjeva za spajanjem obitelji
Uredu za prognanike i izbjeglice. Povratnici, također, mogu biti
uključeni u humanitarni program pomoći "Spasimo život", koji su, kako
bi pomogli Srbima s oslobođenih područja, nedugo nakon osloboditeljske
akcije "Oluje" pokrenula tijela hrvatske državne vlasti u suradnji s
domaćim i stranim dobrotvornim udrugama.
U Uredu najavljuju da će buduća aktivnost glede povratka Srba u
Hrvatsku biti usmjerena ponajprije na povratak onih ljudi koji mogu
voditi brigu o svojim starim rođacima koji su ostali u Hrvatskoj i
tražili spajanje obitelji. Njih je oko tri tisuće.
U Uredu podsjećaju kako su nakon osloboditeljske akcije "Bljeska" u
svibnju 1995. s UNHCR-om pokrenuli akciju povratka ljudi u zapadnu
Slavoniju. Zbog odbijanja vlasti tzv. "SRJ" i bosanskih Srba da
dopuste povratak u Hrvatsku, akcija uglavnom nije uspjela. Nakon
"Oluje", pak, UNHCR je odbio surađivati u nastavku i proširenju
organizacije povratka, objašnjavajući kako UN nema dovoljno tehničkih
mogućnosti ni osoblja. Od tada Ured za prognanike i izbjeglice cijeli
posao vodi sam.
Od svibnja 1995. Ured za prognanike i izbjeglice Vlade RH registrirao
je ukupno 34 tisuće osoba koje su izrazile želju da se vrate u
Hrvatsku. Dio njih postavlja političke uvjete za povratak, a dio više
zanima vlasništvo nego povratak. Od spomenutog broja, 18 tisuća
prijava podnijele su organizacije poput Helsinky Watcha iz Srbije,
Srpskoga demokratskog foruma ili Srpske narodne stranke. U Uredu za
prognanike i izbjeglice ističu kako se te zahtjeve u javnosti često
naziva zahtjevima za povratkom, a zapravo je riječ ili o zahtjevima za
prodajom ili zamjenom vlasništva, ili o traženju političkih uvjeta za
povratak, kao što su pad hrvatskih vlasti, povlačenje Hrvatske vojske
ili povratak u tzv. srpsku krajinu. Političke organizacije od Ureda za
proganike i izbjeglice ne mogu zahtijevati povratak Srba u Hrvatsku,
nego zahtjevi moraju biti osobni, dodaju u Uredu. Ostalih 16 tisuća
zahtjeva za spajanjem obitelji podnijeli su osobno rođaci, i ti su
zahtjevi u proceduri.
(Hina) pb gk
101359 MET aug 96