DUBAI, 12. kolovoza (Hina/Reuter) - Bilo kakva blokada Hormuškog tjesnaca, koji kraj istoimenoga bliskoistočnog otoka spaja Perzijski i Omanski zaljev i predstavlja važnu stratešku točku u svjetskoj trgovini naftom i naftnim
derivatima, ozbiljno bi ugrozila azijsku, europsku i američku opskrbu tim energentima.
DUBAI, 12. kolovoza (Hina/Reuter) - Bilo kakva blokada Hormuškog
tjesnaca, koji kraj istoimenoga bliskoistočnog otoka spaja Perzijski i
Omanski zaljev i predstavlja važnu stratešku točku u svjetskoj
trgovini naftom i naftnim derivatima, ozbiljno bi ugrozila azijsku,
europsku i američku opskrbu tim energentima. #L#
Tom se temom u izvještaju u svojemu rujanskom izdanju pozabavio
časopis "Jane's Intelligence Review", objavljen u Londonu, koji,
doduše, kaže kako zasad nema naznaka da je blokada bilo koje vrste već
u planu, ali ističe kako činjenica što Iran, čija se južna obala
proteže cijelim Zaljevom, upravo u blizini tog tjesnaca gradi svoju
ratnu mornaricu upućuje na mogućnost da ta zemlja jednostavno prekine
dovod nafte Zapadu.
Svaki se dan tankerima kroz ta zaljevska vrata do svjetskih tržišta
preveze oko 15 milijuna barela nafte - koliko iznosi dnevna potrošnja
u Europi. Kako bi uspješno preplovili tjesnac, na najužoj točki širok
samo 55 kilometara, kapetani moraju upotrijebiti sve svoje
navigacijske sposobnosti na tom dijelu plovnog puta prema
industrijaliziranim zemljama.
Tjesnac je put kojim se Saudijska Arabija, najveći proizvođač i
izvoznik nafte na svijetu, zatim Iran, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski
Emirati, Katar, Bahrain i Irak (kada ponovno započne s izvozom),
koristi kao trgovačkom vezom sa svijetom pri izvozu svoje neprerađene
nafte i naftnih derivata.
Časopis dalje navodi da gradnja iranske nove civilne zračne luke na
spornom otoku Abu Musa, a koja ima svu opremu vojnog uzletišta, te
činjenica da ta država pojačano nabavlja opremu za brzo vojno
djelovanje, kao i rakete i podmornice, upućuje na to da se ta zemlja,
sa svojih 60 milijuna stanovnika najnapučenija u Zaljevu, namjerava
razviti u najdominantniju silu u toj regiji. U tu opremu spadaju i
rakete zemlja-zemlja kojima se može naciljati i uništiti svaki brod
već pri samom ulasku u Zaljev. U izvještaju se dalje tvrdi da je Iran
u protekle dvije do tri godine izveo veći broj vojnih vježbi, među
kojima i nekoliko s mogućnošću prisilnog zatvaranja tjesnaca, sabotaže
luka i napada na naftne platforme i druge kopnene ciljeve.
Iako je mogućnost da se ta zemlja upusti u uništavanje zaljevskih
naftnih i plinskih platformi gotovo nevjerojatna, Iran je očito
namjerava upotrijebiti kao prijetnju kojom će povećati svoj utjecaj
unutar Udruženja zemalja izvoznica nafte (OPEC) i, posebice, dovesti u
pitanje utjecaj Saudijske Arabije, najdominantnijeg člana kartela, na
podizanje cijene nafte i povećanje svoje dobiti kojom rješava
unutrašnje ekonomske probleme.
Kada bi se blokirao tjesnac, to bi najviše pogodilo Japan, koji o
Zaljevu ovisi u više od 70 posto svoje potrošnje nafte, i Ameriku,
koja svakodnevno od država s Bliskog istoka nabavlja 1,6 milijuna
barela nafte.
Glasnogovornik Pentagona Ken Bacon ovaj je izvještaj komentirao
tvrdnjom da bi Iran napravio glupi potez kada bi pokušao prekinuti
postojeći promet nafte, ističući da Amerika ipak u Zaljevu ima nazočnu
prilično snažnu mornaricu.
Naftni je promet na tom prostoru već jednom bio ozbiljno narušen
tijekom iransko-iračkog rata od 1980. do 1988. Amerika se u taj sukob
uključila 1987., kada je njezina ratna mornarica počela osiguravati
kuvajtske tankere koji su Zaljevom plovili pod američkom zastavom.
Nafta i plin dva su najveća interesa koje Zapad ima u Zaljevu pod
čijim se pustinjama i morima skriva oko 65 posto ukupnih svjetskih
zaliha nafte, a koje će, prema sadašnjim stopama proizvodnje, biti
dovoljne za sljedećih stotinu godina eksploatacije.
I dok su zaljevske zalihe nafte jedan od najvećih nacionalnih
interesa Amerike, one postaju od sve većeg interesa i za azijske
zemlje, posebice Kinu, Japan, Filipine, Južnu Koreju i Indiju. Azija
će, naime, u sljedećih deset godina postati ovisna o Bliskom istoku s
oko 90 posto svojeg uvoza nafte.
(Hina) gt fs
121430 MET aug 96