SLOBODNA DALMACIJA : GEOPOLITIČKI TURIZAM

ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Danko Plevnik piše o ženevskom susretu Tuđmana, Miloševića i Izetbegovića s američkim državnim tajnikom, ističući, pri tome, kako Izetbegović po prvi puta na ovakav sastanak dolazi s "poprilično negativnim saldom", jer "koči raspuštanje Republike BiH, a time i Herceg-Bosne, diže optužnicu protiv bivšeg pobjednika predsjedničkih izbora u BiH i jednog od konkurenata na izborima Fikreta Abdića, ograničava nesmetanu izbornu kampanju oporbenih stranaka, kroti slobodu medija...". "Tuđman na ženevski sastanak stiže nakon susreta s Goreom, Clintonom i Miloševićem, uspješnom potporom rješavanju mostarske krize i gašenju Herceg-Bosne, stvaranjem preduvjeta za međusobno priznanje Hrvatske i Srbije, sve uspješnijom reintegracijom istočne Slavonije, ali i s teretom optužaba da otežava povratak izbjeglih Srba i da pruža tek deklarativnu potporu Haaškom sudu", piše Piškori, ističući da se "Milošević toliko uzvrtio da se dokaže pred međunarodnim posrednicima za BiH da je gotovo postao 'štreber', stvarajući klimu za nadilaženje većine spornih pitanja s Hrvatskom i BiH, što ilustriraju njegovi bilateralni susreti s Tuđmanom i Ganićem. Međutim, dodaje autor, "njegovo kategorično odbijanje suradnje s Haaškim sudom, Kosovo, Sandžak i imobilizacija masovnih, elektroničkih medija proporcionalno mu smanjuju dobitničke šanse." Plevnik drži da će Wahrren Christopher "bez sumnje podsjetiti svoje učenike koji stalno padaju na ispitima ili moraju sjediti na dopunskoj nastavi iz geostrategije, jer još nije izmišljen novi svjetski poredak u kojem bi male države krojile kapu (čitaj mapu) velikima". "Uspjeh će se postići", misli Plevnik, "tek kad Tuđman, Izetbegović i Milošević spoznaju realnost u njihovim državama i oko njihovih država, te ako shvate da u jednoj državi može biti dobro tek ako će i drugima biti bolje. Eventualna 'teheranizacija' razvoja entiteta s bošnjačkom većinom ne bi samo kočila put cjelovite BiH u EU nego bi postajala stalnim žarištem nestabilnosti ne samo u BiH nego i na Sandžaku, Kosovu, dijelu zapadne Makedonije s albanskom manjinom koja je tamo u većini te u samoj Albaniji. SAD je dopustila rat koji je pokidao neposredne etničke i vjerske granice na ovoj 'zelenoj transverzali', ali je to za posljedicu imalo ne slabljenje nego jačanje islamskog identiteta u BiH", zaključuje Plevnik. Ističući da je Njemačka doživjela procvat kad je uspostavila bliske veze s Francuskom i Engleskom, te da to isto čeka i Hrvatsku bude li uspjela u dobrosusjedskom suživotu sa Srbijom i BiH", Plevnik drži da je to krucijalno pitanje koje ne treba odlagati ili zamagljivati lažnim prizivanjem neke jugorestauracije ili plašenjem potencijalnim jugokombinacijama. Dodaje da je to "srž regionalnog pristupa u EU i SAD - uklanjanje svih mogućih berlinskih zidova na Balkanu", i zaključuje da bi se "i Hrvatska i Srbija i BiH trebale približiti EU na ravnopravan način, to će reći iskorjenjivanjem svojih velikohrvatskih, velikosrpskih i velikobošnjačkih revizionizama koji zaleđuju primat jednostrano viđene prošlosti nad svestranom budućnosti ove regije ma kako je zvali. Budu li Tuđman, Milošević i Izetbegović u Ženevi razgovarali na ovakvom strateškom esperantu, ta će budućnost biti onoliko brza koliko je ovi ispaćeni i izvarani narodi zaslužuju." (Hina) dp gk 130826 MET aug 96