ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - "Mediji, javno mnijenje i odgovornost", naziv je okrugla stola, na kojemu se danas raspravljalo o slobodi medija i 'režimskom' novinarstvu, ulozi i utjecaju javnoga mnijenja u Hrvatskoj, odgovornosti
novinara prema napisanoj riječi, odgovornosti političara prema javnosti te Zakonu o javnom priopćavanju. Skup su organizirali Savez studenata Zagreba u suradnji s Europskim pokretom Hrvatske i Europskim domom Zagreb.
ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - "Mediji, javno mnijenje i odgovornost",
naziv je okrugla stola, na kojemu se danas raspravljalo o slobodi
medija i 'režimskom' novinarstvu, ulozi i utjecaju javnoga mnijenja u
Hrvatskoj, odgovornosti novinara prema napisanoj riječi, odgovornosti
političara prema javnosti te Zakonu o javnom priopćavanju. Skup su
organizirali Savez studenata Zagreba u suradnji s Europskim pokretom
Hrvatske i Europskim domom Zagreb. #L#
Stjepo Martinović ocjenjuje da demokratska vlast dopušta medijima
nadzor nad državnim poslovima. "U trenutku kad vlast odrekne pravo
medijima da je propituju i time nadziru, vlast postaje režim, što je
slučaj u Hrvatskoj; tada se javljaju režimski mediji, koji ne
propituju i ne mijenjaju vlast, već postaju državni propagandni
stroj", kazao je Martinović. "U Hrvatskoj su znatno utjecajniji mediji
koji se zauzimaju za demokratska nečela, nasuprot režimskim glasilima,
koja nisu demokratska", drži Martinović.
Božo Novak protivi se ustupcima koje u području medija Hrvatska,
kako je kazao, čini Europi. "Sloboda medija i javnoga informiranja
Hrvatskoj je potrebna zbog nje same, a ne zbog Europe", rekao je
Novak, dodavši da izlaskom iz totalitarizma nisu riješeni demokratski
problemi. U Hrvatskoj postoji podjela novinara na "režimske ili
novinare posebnoga kova i novinare koji su na nekoj drugoj strani",
drži Novak, istaknuvši da "novinari ne služe političarima ni politici
- oni su predstavnici javnoga mnijenja, koji izvješćuju javnost".
Napominjući da govori kao građanin, Zlatko Canjuga zauzeo se za
profesionalan, kritičan odnos i odgovornost novinara spram svih tema o
kojima pišu te spram javnoga mnijenja.
Protiveći se pojmu režimskoga novinarstva, Canjuga ocjenjuje da
"napuštanje jednog sustava proizvodi velike turbulencije i promjene u
svakome društvu, a pojam režimskoga novinarstva posve je suprotan
načelima demokracije".
"Sudski procesi protiv novinara nepoželjna su rješenja, koja ne
doprinose ugledu nijedne vlasti i o njima bi valjalo razmisliti",
rekao je Canjuga, napomenuvši da "dolazi vrijeme kad će i odgovornost
političara spram javnoga mnijenja biti veća".
Dr. Slaven Letica smatra da je stanje u medijima bolje nego u
prijašnjem sustavu, ali ocijenjuje da su "prije 10, 15 godina novinarske
riječi bile kudikamo ozbiljnije shvaćane". Globalna kriza hrvatskoga
novinarstva posljedica je stvaranja svekolikih vakuuma, ocjenjuje
Letica, dodajući da su također evidentne i tržišna te kriza
kredibiliteta velikog dijela novina.
Osvrnuvši se na elektronske medije, Letica je kazao da je program
Hrvatske televizije "daleko ispod diskursa 80-ih godina", te ustvrdio
da u Hrvatskoj "ne postoji javnost".
Živko Kustić drži da u Hrvatskoj još ne postoji "pravo, slobodno
javno mnijenje; nema ni crkvenog ni društvenog javnog mnijenja".
"Crkveno novinarstvo treba pokušati biti neovisno; ne smije podleći
vlasti i pritiscima nijedne političke stranke, a mora biti i neovisno
spram Crkve", ističe Kustić.
Ljubomir Čučić ocjenjuje da u Hrvatskoj postoji "relativna sloboda
tiskovnih i apsolutna nesloboda elektronskih medija", a Zrinka
Vrabec-Mojzeš predočila je - u očekivanju odluke Vijeća za
telekomunikacije o možebitnoj dodjeli koncesije - genezu i trenutačnu
situaciju na "Radiju 101".
(Hina) šm ds
111521 MET jul 96