GS: O MJESTU ODMORA ODLUČUJE CIJENA

ZAGREB, 29. srpnja (Hina) - Na europskom tržištu putovanja, zbog recesije, ponuda većinom premašuje potražnju, umanjujući ljetni turistički promet sredozemnih zemalja. Na najvećim europskim turističkim tržištima - u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, rezervacije za ljetovanja na Mediteranu zaostaju između 30 i 35 posto za prošlogodišnjima. Takvom stanju, kojem pridonosi i povoljna ponuda odmora na dalekim odredištima, hotelijeri Sredozemlja prilagođuju se spuštanjem cijena osnovnih turističkih usluga. #L# Povoljnim smještajem gosti se privlače, primjerice, u Španjolskoj, Grčkoj i Turskoj. Turska za iduću sezonu najavljuje dodatno snižavanje cijena za 25 posto, osobito za britansko tržište, čime će vjerojatno jače ugroziti turistički promet u Grčkoj, koja je uglavnom zbog toga i ove sezone ostala bez 15 posto prošlogodišnjih gostiju. Tržišnim trendovima prilagođuju se i hrvatski hotelijeri, koji će, po preporuci Hrvatskog udruženja hotelijera, u turističkoj 1997. zadržati ovogodišnju razinu cijena osnovnih turističkih usluga. Premda se cijena tih usluga u Hrvatskoj bitno ne razlikuje od onih u drugim mediteranskim zemljama, hrvatski putnički agenti ističu da bi svakako trebalo unaprijediti i obogatiti našu turističku ponudu, kako bi cijeni bila primjerena i kvaliteta. Dodatna su boljka hrvatskoga turističkog gospodarstva visoke cijene u izvanpansionskoj ponudi, na koje se strani turisti najčešće i žale. O tome govore i rezultati ankete Tomas hrvatskog Instituta za turizam, prema kojima je ukupna prosječna dnevna potrošnja u svim vrstama turističkih putovanja u 1994., najboljoj turističkoj godini od početka rata, u Hrvatskoj dosegnula oko 32 američka dolara. Od toga, 27 dolara ili 83 posto otpada na troškove osnovnih turističkih usluga. Usporedbe radi, u Grčkoj prosječna potrošnja na dan iznosi oko 80 dolara, a udjel izvanpansionske potrošnje premašuje izdatke za osnovne usluge. Također prema rezultatima studije, turisti su u nas nezadovoljni i ponudom zabave, ugostiteljskim uslugama, (ne)čistoćom mjesta te lošim cestama i nedostatkom servisa uz ceste, zbog čega se Hrvatska zasad ne može svrstati uz bok Italiji, Austriji, Grčkoj, Španjolskoj ili Francuskoj. Kako bi, uz cijenu, i kvalitetom pratila tržišne potrebe, nedvojbeno je da hrvatsku turističku ponudu treba unaprijediti. Uz to, svakako treba potaknuti i turističku potrošnju, za što bi ponajprije trebalo sniziti sadašnje marže u izvanpansionu i animacijom gostiju poticati potrošnju, drži hrvatski ministar turizma mr. Niko Bulić. Prema njegovim riječima, po uzoru na druge turističke zemlje, konkurentnost hrvatskog turizma trebalo bi osigurati i manjim poreznim opterećenjem njegovih usluga. Konkurentnost hrvatskog turizma može se postići samo kvalitetom, a ona ovisi o cijelom turističkom okružju, istaknula je direktorica Udruženja hrvatskih putničkih agencija Maja Stanić. Kako je izjavila, za obogaćenje turističke ponude trebalo bi poticati razne akcije, urediti vrtove, odgovarajuće osvjetliti gradove ..., za što bi dijelom trebao poslužiti novac koji se prikuplja od boravišne pristojbe i iz drugih turističkih izvora. Direktorica putničke agencije Generalturist Maja Erceg smatra da cijene osnovnih turističkih usluga nisu prilagođene stanju na tržištu, pa ističe da, ako želimo ponovno pridobiti strane turiste, posebno Britance, tomu treba prilagoditi i cijene. Britanski turisti osobito su važni jer ih je u godinama prije rata na hrvatski Jadran dolazilo oko pola milijuna. Osim toga, oni bi na našoj obali boravili u predsezoni i podsezoni, pa se njihovim boravkom automatski produljivala turistička sezona. Prate li cijene osnovnih turističkih i drugih usluga u Hrvatskoj kretanja na tržištu, odnosno je li u nas skuplje ili jeftinije nego, primjerice, u Italiji ili Grčkoj pokazat će studija, čiju je izradu nedavno naručilo hrvatsko Ministarstvo turizma. Ta će analiza cijena košarice turističke ponude, čiji se rezultati očekuju na jesen, zasigurno poslužiti kao dobar putokaz u formiranju cijena za iduću godinu. (Hina) splj/sab sbo 291008 MET jul 96