ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Obujam dnevnog trgovanja na Tržištu novca Zagreb tijekom prošloga je tjedna snažno porastao, nadmašivši razinu prekonoćnog trgovanja za 46,52 milijuna kuna. Silazni trend kamatne stope nastavio se i prošloga
tjedna, tako da je prosječna kamatna stopa bila 18,01 posto na godišnjoj razini. (tablica: ponpot.tif)
TABLICA: PONPOT.TIF
ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Obujam dnevnog trgovanja na Tržištu
novca Zagreb tijekom prošloga je tjedna snažno porastao, nadmašivši
razinu prekonoćnog trgovanja za 46,52 milijuna kuna. Silazni trend
kamatne stope nastavio se i prošloga tjedna, tako da je prosječna
kamatna stopa bila 18,01 posto na godišnjoj razini. (tablica:
ponpot.tif) #L#
Prosječna je kamatna stopa u lipnju iznosila 21,43 posto, što je
gotovo šest posto manje nego u svibnju. Na Tržištu novca ocjenjuju
da će tijekom srpnja prosječna kamatna stopa nastaviti padati,
osobito ako likvidnost poslovnih banaka ostane na sadašnjoj razini.
Viša likvidnost banaka tijekom prošloga je tjedna utjecala i na
smanjenje kamatne stope na prekonoćne pozajmice. Međubankarska
kamatna stopa trenutno se kreće između 16 i 17 posto na godišnjoj
razini, dok je za nebankarske izvore jedan posto niža.
Prošlotjedni dnevni promet od 375,78 milijuna kuna, bio je dvostruko
veći nego tjedan ranije, dok je noćni promet bio na razini 329,26
milijuna kuna, gotovo dvostruko manji. Ponuda novca i dalje premašuje
potražnju u dnevnom i u noćnom trgovanju. Porast ponude ponajprije je
posljedica otkupa deviza Narodne banke Hrvatske (NBH) u protuvrijednosti
od 261 milijuna kuna.
Negativno stanje na žiro-računu prosječno je dnevno imalo pet banaka.
Najkritičniji dan bila je subota, kada je u minusu bilo deset banaka.
Ipak, uz sadašnju razinu ponude novca, na Tržištu novca ocjenjuju kako
nije problem podmiriti potrebe banaka s negativnim saldom.
Posljedica zadovoljavajuće likvidnosti je i povećan upis dragovoljnih
blagajničkih zapisa kod Narodne banke Hrvatske, koji trenutno iznose
516 milijuna kuna. Blagajnički su zapisi sada vrlo interesantni likvidnim
poslovnim bankama, budući donose bolji prinos od kamate na Tržištu novca,
odnosno 19 posto na 35 dana i 21 posto na 91 dan.
Treba naglasiti da su ta sredstva dugoročnije anagažirana, što nije
uobičajeno na Tržištu novca Zagreb, pošto sudionici na to tržište uglavnom
izlaze samo s kratkoročnijim likvidnim viškovima. Još jedna potvrda dobre
likvidnosti podatak je da se od sekundarnih izvora likvidnosti koristi
samo 35 milijuna kuna kredita za štedne uloge tekućih računa građana,
dok se lombardni krediti trenutno ne koriste.
(Hina) mm sbo
091114 MET jul 96