PREDSTAVLJENA RANG-LISTA HRVATSKIH BANAKA ZA 1995.

ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Temeljni kapital hrvatskih banaka, iznosio je zadnjeg dana prosinca 1995. ukupno 6,1 milijardu kuna, što čini 8,8 posto ukupne pasive banaka, koja je iznosila, prema bilancama, 69,3 milijarde kuna. U 1995. su u Hrvatskoj poslovale 54 banke, čiji su rezultati objedinjeni u danas predstavljenom specijalnom broju Privrednog vjesnika "Banke, Hrvatska i svijet", koji donosi i ranglistu hrvatskih banaka za 1995. Riječ je o prilogu koji već četiri godine za redom donosi cjelovit prikaz hrvatskog bankarskog sustava, uz ranglistu banaka, popis osnovnih podataka o bankama i štedionicama, i istodobno osnovne tablice i rang-listu 100 najvećih svjetskih banaka te 100 najvećih banaka u srednjoj Europi. Zbog procesa sanacije, nema podataka o Splitskoj te Riječkoj banci. #L# Temeljem tih podataka, po kapitalu su u 1995. u Hrvatskoj bile vodeće Zagrebačka banka d.d. (1,07 milijardi kuna), Privredna banka Zagreb d.d. (963 milijuna kuna) te Istarska banka d.d. (213 milijuna kuna), po aktivi Privredna banka Zagreb d.d. (17,9 milijardi kuna), Zagrebačka banka d.d. (16,2 milijarde kuna) i Slavonska banka d.d. (1,9 milijardi kuna), dok su po visini dobiti prije oporezivanja vodeće hrvatske banke Zagrebačka banka d.d. (161 milijun kuna), Dubrovačka banka d.d. (57 milijuna kuna) te zagrebačka Trgovačka banka d.d. (30,3 milijuna kuna). Po usporedbi ostvarene dobiti i kapitala banke na prvom je mjestu Dubrovačka banka d.d., iza koje su Trgovačka banka d.d. i Partner banka d.d., dok je u usporedbi odnosa dobiti i aktive na prvom mjestu Partner banka d.d. a slijede Trgovačka banka d.d. i Kvarner banka d.d. Inače, na ranglisti 100 najvećih srednjouropskih banaka je i 13 hrvatskih, od kojih su među prvih deset Privredna banka Zagreb d.d., na petom, te Zagrebačka banka d.d. na desetom mjestu. Istodobno te su dvije banke i na ranglisti 1000 najvećih u svijetu i to PBZ na 495 mjestu, a ZB na 698 mjestu. Guverner Narodne banke Hrvatske dr. Marko Škreb, ističući zadovoljstvo zbog tradicionalnog specijalnog broja o bankama, ustvrdio je da to pridnosi transparentnosti hrvatskog financijskog i bankarskog tržišta u svjetskim razmjerima. Potrebno je, kazao je, uspoređivati podatke o poslovanju od 1994., zbog inflacije u prijašnjim godinama. Bilančna suma hrvatskih banaka je gotovo 70 milijardi kuna i čini oko 70 posto procjenjenog bruto domaćeg proizvoda, što je u svjetskim pokazateljima mali iznos, kazao je guverner Škreb predloživši da u slijedećem prilogu budu obuhvaćene i štedionice. Osvrnuvši se na ciljeve i politiku NBH, Škreb je kazao da je makroekonomska stabilnost preduvjet bilo kakvog gospodarskog rasta, u čemu je značajna uloga središnje banke, a nužan je i nastavak procesa sanacije nekih banaka. U svijetu jača financijsko posredništvo, stvaraju se financijski konglomerati i jača ukupna globalizacija, što znači odgovornost domaćih nositelja ekonomske politike, jer se greške samo jednom i skupo plaćaju. Interes za ulaganje u Hrvatsku i posebice u banke je velik, a inflacija, pravna nesigurnost, česte izmjene zakona i sl. greške su koje se mogu samo jednom počiniti. Hrvatska mora voditi računa da je svijet pozorno prati, ali istodobno i ona mora pratiti kretanja na svjetskom financijskom tržištu, kazao je Škreb zaključivši da su za budućnost svakog posla, posebice financija bitne kvalitetne informacije. O prilogu su govorili i predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija Neven Dobrović te glavni urednik i stručni savjetnik Privrednog vjesnika Franjo Žilić i dr. Žarko Primorac. (Hina) db ds 171425 MET jul 96