ZAKON O INFORMIRANJU U NEKIM TOČKAMA NE ODGOVARA EUROPSKIM STANDARDIMA

ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - Hrvatski Zakon o javnom informiranju u pojedinim točkama ne odgovora europskim standardima, osobito zato što prenaglašava zaštitu ugleda političara nauštrb slobode govora, ocijenili su u petak u Zagrebu stručnjaci Vijeća Europe za medije. #L# Stručnjaci Vijeća Europe, s načelnikom odjela za medije u upravi za ljudska prava Lawrenceom Earlyjem na čelu, na poziv hrvatske vlade prošla su dva dana razgovarali o zakonu o informiranju s njegovim tvorcima, zatim s predstavnicima Hrvatskoga novinarskog društva, a u petak i s članovima hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Sabora. Hrvatska tim konzultacijama ispunjava jednu od obveza za zaštitu ljudskih prava i sloboda koje je preuzela pred Vijećem Europe. U razgovorima su stručnjaci Vijeća Europe za medije ocijenili da hrvatski zakon o informiranju previše štiti ugled i privatnost ljudi, posebice političara, na štetu slobode govora. Zahtjev za obvezatnim osiguranjem nakladnika za moguće naknade štete ocijenili su kao potpuno neprihvatljiv. S tim u svezi neeuropska je i hrvatska praksa zaštite ugleda političara po dužnosti. "Dva područja posebice pobuđuju zabrinutost. Jedno je zahtjev za obvezatnim osiguranjem kojeg nema u drugim zapadnoeuropskim zemljama. Također smo raspravljali o tome je li ravnoteža između privatnog ugleda i slobode izraza postignuta u pravom obliku, je li previše naglaska stavljeno na to da se ne komentira uvredljivo i moraju li u demokraciji ljudi iz javnog života otrpjeti određen stupanj kritičnosti, čak i kad kritika nije pristojna ili kad je politička kritika žestoka", rekao je novinarima nakon sastanka član izaslanstva londonski odvjetnik Andrew Nicol. Stručnjaci također smatraju kako je neprihvatljivo da hrvatske vlasti budu posljednja instanca koja određuje tajnost podataka i tako javnosti uskraćuje pristup informacijama. Njihovo je mišljenje da novinari i javnost općenito moraju imati mogućnost od suda zatražiti da u konačnoj instanci odredi je li zahtjev za tajnošću opravdan ili ne. Stručnjaci Vijeća Europe smatraju da je najbolja zaštita pojedinaca i javnosti od medija u samoregulirajućim mehanizmima novinarske profesije, kodeksu novinarstva i jednoj neovisnoj instituciji koja bi okupljala novinare i nakladnike i bavila se etičkim i profesionalnim pitanjima medija. U tom kontekstu hrvatskom Vijeću za zaštitu slobode medija predsjednika ne bi smio postavljati hrvatski Sabor. Finac Raimo Pekkanen rekao je kako je bitna i provedba zakona te da za njegovu zaštitu treba osigurati obuku sudaca. Stručnjaci Vijeća Europe predložit će da Hrvatska promijeni neke zakone kako bi dostigla europske standarde. Svoje izvješće podnijet će Vijeću Europe koje će ga proslijediti hrvatskim vlastima i Saboru. "Onda je na hrvatskim vlastima i parlamentu hoće li prihvatiti te preporuke ili ne", rekao je Nicol. "Nastojat ćemo ih maksimalno prihvatiti. Ja ne mogu jamčiti za svaku (primjedbu), to ovisi o raspravi i glasovanju", odgovorio je Vladimir Šeks na upit hoće li Odbor za Ustav i politički sustav preporučiti prihvaćanje preporuka stručnjaka Vijeća Europe za izmjene hrvatskog zakona o javnom informiranju. "Zastupnici vladajuće stranke pripravni su prihvatiti sve one prijedloge i primjedbe stručnjaka koje su sukladne sa standardima zemalja Vijeća Europe", dodao je Šeks. No, prema stajalištu koje je zastupao u razgovoru s stručnjacima Vijeća Europe, Šeks drži da je "s obzirom na prilike u Hrvatskoj" tim zakonom već postignuta ravnoteža između slobode medija i njihove odgovornosti što je, prema njegovu mišljenju, ključno pitanje koje zakon treba riješiti. Prema mišljenju potpredsjednika Sabora Žarka Domljana, prilike su u Hrvatskoj takve da je "situacija s medijima u Hrvatskoj kaotična", a "medijski prostor previše zagađen". Ivan Milas je upitao je li riječ o eksperimentu Europe koja u Hrvatskoj hoće primijeniti zakone koji nigdje ne postoje, na što je Early objasnio da se ne radi o eksperimentu već je njihova zadaća da pomognu kako bi Hrvatska svojim zakonom postigla svoj cilj, a to je demokracija. Anton Vujić je rekao da je zaštita ugleda i privatnosti, posebice političara i privatnosti, prejaka i da oporba nije time zadovoljna. Istaknuo je kako nije u pitanju samo zakon o informiranju, nego i zakon o telekomunikacijama. Prema njegovu mišljenju, u Hrvatskoj je veći problem sloboda elektronskih medija nego tiska. Dražen Budiša je napomenuo da je u Hrvatskoj malo odgovornosti, ne samo među novinarima, nego i političarima. Upozorio je da Vijeće Europe neće pomoći Hrvatskoj tako da je stalno drži pred vratima. (Hina) sl br 121613 MET jul 96