ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici utvrdila Konačni prijedlog zakona o javnom priopćavanju, a Saboru je uputila i Prijedlog zakona o zaštiti tajnosti podataka. Prihvaćeno je i Izvješće o radu Komisije
za zatočene i nestale, a sjednici Vlade nazočni su bili i predstavnici udruga obitelji nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja i civila.
PRIOPĆAVANJU (ŠIRA VERZIJA)
ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici
utvrdila Konačni prijedlog zakona o javnom priopćavanju, a Saboru je
uputila i Prijedlog zakona o zaštiti tajnosti podataka. Prihvaćeno je
i Izvješće o radu Komisije za zatočene i nestale, a sjednici Vlade
nazočni su bili i predstavnici udruga obitelji nestalih i zatočenih
hrvatskih branitelja i civila. #L#
Konačni prijedlog zakona o javnom priopćavanju sadrži i uvažene
primjedbe iz saborske rasprave u prvom čitanju. Jedna od izmjena je i
sam naslov zakona (u prvom čitanju o javnom informiranju), a kako je
istaknuo predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša zakon odražava i
visok stupanj usuglašenosti Vlade sa stajalištima Hrvatskog
novinarskog društva. Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović je naveo da
se koncept zakona temelji na aktima Vijeća Europe i temeljnim načelima
slobode izražavanja, zabrane cenzure, jamčenju neovisnosti tiska i
sredstava priopćavanja.
Od prvog saborskog čitanja u konačnoj su verziji zakona prihvaćene
brojne jezične primjedbe Odbora Ustav, poslovnik i politički sustav,
te Odbora za zakonodavstvo, kojima su otklonjene tuđice, među kojima i
riječ 'informiranje' koja je zamjenjena riječju 'priopćavanje'. Prema
zakonu autorizacija je odobrenje za objavljivanje dano u pisanome ili
usmenome obliku, a ne, kako je predlagalo Hrvatsko novinarsko društvo,
prešutnom obliku. Zakonom se predlaže da novinar nije dužan tijelu
javne vlasti dati podatke o izvoru objavljene vijesti koji želi ostati
nepoznat.
Glede imenovanja i razrješenja glavnog urednika predlaže se da je
nakladnik dužan to imenovanje i razrješenje obaviti uz prethodno
pribavljeno mišljenje većine novinara uredništva. Za razliku od prvog
čitanja proširen je sastav Vijeća za zaštitu slobode javnog
priopćavanja i to sa predstavnicima HAZU, Sveučilišta i Udruge
nakladnika, a predlaže se također da se sredstva za rad toga Vijeća
osiguraju u proračunu. Što se tiče odgovornosti za štetu predlaže se
da se sporovi o naknadi štete rješavaju po hitnom postupku, odnosno
osam dana od zaprimanja tužbe u sudu.
Prijedlogom zakona o zaštiti tajnosti podataka predlaže se uređenje
pojmova i vrsti tajni te mjera i postupaka za utvrđivanje i
čuvanje tajnih podataka. Tajne po vrsti bile bi državna, vojna,
službena, poslovna i profesionalna, a zakonom se predlaže i da svaka
osoba bude dužna čuvati tajnu bez obzira na način saznanja tajnih
podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u
dokumente koji sadrže tajne podatke. Obrazlažući ovaj zakonski
prijedlog ministar uprave Davorin Mlakar istaknuo je da se predlaže
utmeljenje posebnog tijela za provjeru tajnosti koje bi utvrđivalo
stupanj tajnosti, a bilo bi savjetodavno tijelo Sabora.
Sa sjednice je Saboru u hitnu proceduru upućen i prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama kojim se predlaže,
uz ostalo, da se plaćanja sudskih pristojbi oslobode umirovljenici
koji primaju zaštitni dodatak uz mirovinu.
Radi uočenih problema kod priliva sredstava prihoda od doprinosa iz
plaća i na plaće u fondove potrebno je pojačati prethodnu kontrolu
točnosti obračuna i uplate doprinosa, pa je Vlada donijela Uredbu o
izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu u zemlji. Njome se, po
riječima ministra financija Bože Prke, utvrđuje da plaće iz proračuna
neće moći biti isplaćene poduzećima koja nisu uplaćivala mirovinske i
zdravstvene doprinose iz plaća.
Prihvaćeno je i Izvješće o radu Komisije za zatočene i nestale, a
sjednici Vlade nazočni su bili i predstavnici udruga obitelji nestalih
i zatočenih hrvatskih branitelja i civila. Potpredsjednik hrvatske
Vlade dr. Ivica Kostović i predsjednik Komisije za nestale i zatočene
bojnik Ivan Grujić naveli su da Hrvatska još uvijek ne zna sudbinu
2.686 osoba, a da je od početka agresije kroz 87 razmjena oslobođeno
više od šest tisuća osoba. U mandatu Komisije od svibnja 1993. godine
riješena je sudbina 716 osoba, rečeno je. Vlada je uz ovo Izvješće
zaključcima obvezala Komisiju da intenzivira rad na oslobođenim
područjima, a Ministarstvo vanjskih poslova da kod svih pregovora s
Beogradom prioritetno ističe pitanje zatočenih i nestalih.
Ministarstvo zdravstva zaduženo je pak da što prije stvori banku
podataka, kako bi se proces identifikacije posmrtnih ostataka olakšao.
Saboru su sa današnje sjednice upućeni i konačni prijedlozi zakona o
ovrsi, o studentskom zboru te o Hrvatskom registru brodova.
(Hina) msj/sšh ds
201655 MET jun 96