ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Glavni odbor Savjetovanja o Nacionalnom programu zaštite i obnovi hrvatske kulturne baštine na današnjoj je sjednici u Zagrebu prihvatio Nacrt nacionalnog programa zaštite, očuvanja i obnove kulturne
baštine, uz zaključak da se Nacrt dopuni uzimajući u obzir stajališta i prijedloge iznesene u današnjoj raspravi.
I OBNOVE HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE
ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Glavni odbor Savjetovanja o Nacionalnom
programu zaštite i obnovi hrvatske kulturne baštine na današnjoj je
sjednici u Zagrebu prihvatio Nacrt nacionalnog programa zaštite,
očuvanja i obnove kulturne baštine, uz zaključak da se Nacrt dopuni
uzimajući u obzir stajališta i prijedloge iznesene u današnjoj
raspravi. #L#
Sjednici Glavnog odbora Savjetovanja predsjedao je predsjednik
hrvatskog Sabora akademik Vlatko Pavletić, a Glavni je odbor prihvatio
i druge zaključke, stajališta i preporuke, među kojima i prijedlog da
se Nacrt programa, nakon konačne izrade i sa svim potrebnim
pokazateljima: sadržajnim, količinskim, vremenskim i financijskim,
uputi na raspravu i prihvaćanje Vladi i Saboru Republike Hrvatske.
Prihvaćeno je i izvješće s nedavno održanog Savjetovanja o
Nacionalnom programu zaštite, očuvanju i obnovi kulturne baštine koje
je podnio dr. Žarko Domljan, potpredsjednik Sabora RH i
predsjedavajući plenarnim sjednicama Savjetovanja. Također, Državnoj
je upravi za zaštitu kulturne i prirodne baštine preporučeno da u
daljnjoj izradi Programa nastavi surađivati sa sudionicima
Savjetovanja koji su se posebice istaknuli svojim prijedlozima i
korisnim primjedbama na Nacrt programa. Uz to, zaključeno je kako je,
u skladu sa stajalištima hrvatskog Sabora, izraženim u Rezoluciji o
obnovi hrvatske kulturne baštine, donesenoj u svibnju godine 1992.,
potrebno da svi nositelji pojedinih zadaća i postupaka pokrenu
ispunjenje svojih obveza i poslova sa svrhom obnove hrvatske kulturne
baštine.
Nakon uvodnog izlaganja ravnatelja Državne uprave za zaštitu kulturne
i prirodne baštine Ferdinanda Medera, u raspravi su izneseni brojni
prijedlozi i primjedbe na predloženi Nacrt. Tako je ministar kulture
mr. Božo Biškupić istaknuo da je "Nacrt Prijedloga u pristupu trebao
biti agresivniji i jasniji za širu javnost". Naime, ministar Biškupić
je podsjetio da su "Hrvatska i BiH sada jedine civilizirane zemlje u
kojima su štete na kulturnoj baštini nastale u ratu", što, misli
ministar Biškupić, nije dovoljno naglašeno.
Više je sudionika u raspravi istaknulo da se kulturna baština treba
znatnije uključiti u gospodarske tokove. S tim je u vezi istaknuto i
pitanje tzv. "spomeničke rente", tj. činjenice da "spomenici zarađuju"
i da bi im se barem dio "zarade" trebao vratiti.
Kako bi se zadaće izražene u Nacrtu programa i ostvarile, zaključeno
je, potreban je sustavno i interdisciplinarno obrazovan kadar.
Također, ocijenjeno je, Nacrt bi programa za sljedeće desetljeće
trebao biti transparentniji i pragmatičniji, za razliku od sadašnje
koncepcije koja više teži dugoročnijim i, rečeno je, idealnijim
rješenjima zaštite hrvatske kulturne baštine.
(Hina) ip dd
091639 MET jul 96