ITALIJA I SUSJEDI: ŠTO JE DONIJELO TALIJANSKO PREDSJEDAVANJE U EU?

RIM, 28. lipnja (Hina/AR) - Pri samom isteku svojega šestomjesečnog mandata predsjedatelja Europske unije Italija je uspjela riješiti "spor" sa Slovenijom i tako joj omogućiti potpisivanje sporazuma o pridruživanju europskoj "petnaestorici". U tom šestomjesečju Italija je organizirala i dva velika skupa posvećena provedbi daytonskih sporazuma: prvi u veljači u Rimu, a drugi polovicom lipnja u Firenzi, gdje je na međunarodnoj konferenciji sudjelovalo više od 40 država i 14 međunarodnih organizacija. Na završnom sastanku predsjednika država i vlada Europske unije, koji je prošli tjedan također trajao u Firenzi, talijanska je diplomacija uspjela deblokirati krizu unutar "petnaestorice" izazvanu aferom "kravljeg ludila" te je konačno postignut sporazum o osnivanju Europola, europske policije nalik na FBI. #L# Talijansko šestomjesečno predsjedanje unijom (od 1. srpnja ulogu predsjedatelja preuzima Irska) moglo bi se ocijeniti dosta pozitivno, posebice ima li se na umu da je cijelo to vrijeme na unutarnjem planu Italija prolazila kroz predizbornu kampanju, pravi kaos i teška međustranačka sučeljavanja. Bilo je i onih koji su potkraj prošle godine predlagali da se predsjedanje Europskom unijom prepusti drugima, na što je vrlo oštro reagirala talijanska diplomacija, smatrajući da je sposobna predsjedati i u najvećoj unutarnjo- političkoj gužvi. Bude li, kako se najavljuje, Hrvatska sljedeći tjedan ušla u Vijeće Europe, moglo bi se i to staviti u pozitivu Italiji, budući da je pod predsjedanjem talijanskoga stalnog veleposlanika u Europskoj uniji Paola Puccija di Benisichija postignut kompromis među "petnaestoricom". Prema izvješću talijanske novinske agencije ANSA, Italija i Francuska su posredovale između država kao što su Njemačka i Austrija, koje su htjele da Hrvatska odmah uđe u Vijeće Europe i onih, uglavnom skandinavskih država, koje su htjele da se sve odgodi za jesen. Nađeno je, navodno, tipično europsko kompromisno rješenje da Hrvatska bude odmah primljena u Vijeće Europ, ali da se svečanost održi u jesen, poslije izbora u BiH 14. rujna. Moglo bi se, dakle, s izvjesnim ogradama reći da je pod talijanskim predsjedanjem i Hrvatska učinila korak prema europskim integracijama. To nije bio korak kakav je učinila Slovenija, ali ključ daljnih približavanja Zapadu, koji zaštitu ljudskih prava (od manjinskih do slobode novinarskog izražavanja) stavlja na prvo mjesto pri testiranju je li neka država demokratska, leži u Vijeću Europe. Slovenija ima veliku priliku biti u prvoj skupini država koje će postati punopravne članice Europske unije. Dakako, morat će se pridržavati preuzetih obveza, što u prvome redu znači da sljedećih godina mora otvoriti tržište nekretninama strancima, odnosno do ratifikacije sporazuma o pridruživanju. Tržište nekretninama će, prije ili poslije, morati strancima otvoriti i Hrvatska, jer takvi zakoni vladaju u Europi. Zatvaranje, pak, nikome nije donijelo sreću. I Slovenci su htjeli izbjeći otvoriti svoje tržište nekretninama, ali su shvatili da bi na kraju izgubili jer bi ostali zatvoreni, izolirani u Europi napretka. "Svaka bi država, bila to Italija, Francuska ili Velika Britanija, bila izgubljena bez Europe", rekao je talijanski premijer Romano Prodi u Firenzi, objašnjavajući zašto su morali naći kompromis oko "ludih krava". I najveće europske države ne mogu bez Europe, a kamoli one koje tek trebaju dostići europsku razinu življenja. (Hina) st br 281501 MET jun 96