FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SJEDNICA HRVATSKE VLADE (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice Saboru uputila dvadesetak zakonskih prijedloga te podržala više izvješća, među kojima i Izvješće o obnovi zapadne Slavonije.
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice Saboru uputila dvadesetak zakonskih prijedloga te podržala više izvješća, među kojima i Izvješće o obnovi zapadne Slavonije. #L# Godinu dana nakon početka obnove zapadne Slavonije organizirani dio obnove je dovršen, a preostaju tek pojedinačni radovi koje može obavljati nekoliko poduzeća, umjesto dosadašnjih stotinjak, izvijestio je ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić. Naveo je da je obnovljeno 2.517 gotovo potpuno srušenih kuća u 60 naselja zapadne Slavonije, a obnovljeno je i 160 stanova, te dodjeljeno 8.770 različitih kredita. Na taj je način zbrinuto 11.400 obitelji kroz izravnu obnovu ili kreditiranje, rekao je dr. Radić. Konačnim prijedlogom zakona o pretvorbi Zagrebačkog velesajma predlaže se da 60 posto temeljnog uloga kapitala pripadne državi, a 40 posto Gradu Zagrebu, kazao je ministar gospodarstva Davor Štern podsjetivši da je u prvotnom prijedlogu odnos bio 75 prema 25 posto, a da je novi prijedlog rezlutat prijedloga iz saborske rasprave. Uz taj Saboru je upućen i Prijedlog zakona o Hrvatskoj pošti i telekomunikacijama kojim se predlaže odvajanje pošte od telekomunikacija. Telekomunikacije su profitabilne i mogu se samostalno razvijati, a pošte su zaseban gospodarski subjekt koji tako treba i tretirati, istaknuo je ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec. Glede pretvorbe HPT-a kazao je da je to poseban problem, a ministar privatizacije i upravljanja imovinom Ivan Penić naglasio da bi procjena trebala već sad započeti budući da je riječ o velikom poduzeću te će za procjenu trebati više od godinu dana, a sama pretvorba po Zakonu o privatizaciji odvijat će se po posebnom zakonu. Na današnjoj je sjednici Vlada podržala Izvješće o razvoju zdravstva od 1990. do 1995. godine, a s tim u vezi predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša je kazao da će Vlada i dalje podržavati ovakav model razvoja zdravstva. Ministar zdravstva Andrija Hebrang kazao je da je Hrvatska uvela ugovorni sustav između državnog osiguranja i zdravstvenog sustava a koji je inače danas i najprikladniji u svijetu i koristi ga većina zemalja. Govoreći o financijskim pokazateljima ministar je kazao da je zdravstvo u protekle dvije godine poslovalo pozitivno, a zbog strogih kontrola u 1994. godini u odnosu na 1990. sačuvano je više od 114 milijuna radnih sati, što je po njegovoj ocjeni, najbolje ulaganje u ukupni razvoj Hrvatske. Ministar Hebrang je kazao da stanje u zdravstvenom sustavu kontrolira Svjetska zdravstvena organizacija čija su izvješća pozitivna. Vlada je danas Saboru uputila pet zakonskih prijedloga kojima su utvrđeni prijedlozi sporazuma o reprogramiranju dugova Hrvatske s zemljama članicama Pariškog kluba. Pomoćnik ministra financija Mijo Jukić podsjetio je da je Hrvatska potpisala sporazum s Pariškim klubom prošle godine te da slijedom toga mora potpisati ugovore sa svih 15 zemalja članica Kluba. Vlada je uredbom osnovala Hrvatsku agenciju za promicanje ulaganja, a prihvaćenom odlukom osnovala i Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima budući da je iduće desetljeće po odluci UN-a proglašeno desetljećem za obrazovanje o ljudskim pravima. Kako stoji u obrazloženju odluke Hrvatska se treba uključiti u taj program te je stoga i osnovan spomenuti Odbor, kao savjetodavno tijelo Vlade, a kojemu je na čelu ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić. Saboru su upućeni i konačni prijedlozi zakona o izjmenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti, o zdravstvenom osiguranju te o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe. Posljednji se zakon odnosi na zabranu izravnog i neizravnog reklamiranja duhana, alkohola i njihovih prerađevina. Vlada je prihvatila i Izvješće o uporabi doplatnih maraka u razdoblju od 1993. do 1996. godine s posebnim izvješćem o svim doplatnim markama koje se plaćaju u ovoj godini. U odnosu na 1993. godinu, kada je u opticaju bilo osam doplatnih maraka, u 1996. godini ih je 14 što, kako je obrazloženo, poskupljuje troškove korisnika poštanskih usluga za 27,4 posto. Vlada ne podržava načelno uvođenje novih doplatnih maraka, a ministar Lužavec predložio je da se cjelokupna problematika obuhvati jednim zakonom koji će utvrditi pravila. (Hina) msj/sšh ds 061555 MET jun 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙